Kako je mornarički časnik 1975. godine organizirao još jednu revoluciju u SSSR-u?

Protupodmornička fregata Storoževoj. Kapetan treće klase Valerij Sabljin je 1975. planirao pokrenuti veliku revoluciju koja će uzdrmati cijelu zemlju.

Sputnik
Teško je zamisliti, ali se zaista dogodilo – 1975. godine, usred mirnog i spokojnog razdoblja, takozvanog doba zastoja u Sovjetskom Savezu, mornarički kapetan je zauzeo ratni brod i pokušao izvršiti državni udar. Ova epizoda je inspirirala Toma Clancya da napiše kultni roman "Lov na Crveni oktobar".

Rusija je 9. studenog 1975. godine doživjela novi pokušaj revolucije, tj. nešto čega u njoj nije bilo duže od pola stoljeća. Kapetan treće klase, Valerij Sabljin zauzeo je protupodmorničku fregatu Baltičke flote i izjavio da se sovjetsko rukovodstvo više ne pridržava doktrine Vladimira Lenjina, te da su zemlji krajnje neophodne radikalne promjene.

Pobunjenički ratni brod je napustio luku u Rigi i zaplovio ka Lenjingradu, gdje je Sabljin planirao pokrenuti veliku revoluciju koja će uzdrmati cijelu zemlju.

Zašto je to učinio?

Mornarički časnik treće klase Valerij Sabljin bio je savjestan učenik Lenjingradske visoke vojnopomorske škole, koga su predavači često hvalili, a vršnjaci poštovali ističući njegov snažno izraženi osjećaj za pravdu.

Sabljinu, međutim, nije imponirala karijera vojnog časnika koji slijepo izvršava naredbe. On je težio shvatiti i analizirati političke procese koji se odigravaju u njegovoj zemlji. Bilo je puno toga što ga je duboko revoltiralo. Sabljin je shvatio da je zemlji potrebna radikalna transformacija.

Sabljinov kolega, časnik Nikolaj Čerkašin, rekao je: "On je uvijek razmišljao globalno... Pokušavao je duboko sagledati društvene pojave. Po prirodi je bio političar".

Valerij Sabljin se nikada nije bojao reći ono što misli. Naprimjer, 1962, kada je imao samo 23 godine, napisao je pismo Nikiti Hruščovu s molbom "da izbavi Komunističku partiju od ulizica i korumpiranih elemenata". Čitava njegova karijera je visila o koncu, ali je Sabljin imao sreće – samo je dobio ukor.

Taj skandal mu ipak nije zasmetao da upiše Lenjinovu vojnopolitičku akademiju. Umjesto da zapovijeda ratnim brodom, Valerij Sabljin je odlučio postati politički djelatnik koji je odgovoran za politički odgoj vojnika.

Kapetan je 1973. godine postavljen za političkog rukovoditelja na najnovijoj protupodmorničkoj fregati klase "Burevjestnik". Fregata se zvala Storoževoj ("Stražar") i u to vrijeme je bila najbolji brod sovjetske Baltičke flote. Sabljin je skovao plan da od tog ratnog broda napravi idealnu platformu za razmjenu svojih ideja s cijelom zemljom.

Lenjinova revolucija

Za dvije godine služenja na Storoževoju Valerij je kroz razgovore s posadom iznosio svoje misli i tražio istomišljenike. U studenom 1975. godine, kada je Sovjetski Savez proslavljao 58. godišnjicu revolucije, Sabljin je pomislio da je kucnuo njegov čas i da treba djelovati.

8. studenog je zarobio i izolirao kapetana broda, pozvao časnike i održao im govor u kojem je izjavio da se sovjetsko rukovodstvo više ne pridržava Lenjinovih ideala i da je zemlja ogrezla u korupciji i nestručnosti.

"Velika Rusija treba biti vodeća država svijeta, a ne gladna zemlja na čelu s Brežnjevom", rekao je, dodavši da je zemlji potrebna nova revolucija.

Časnici koji su se odbili pridružiti Sabljinu uhićeni su i zatvoreni zajedno s kapetanom. Zatim je Sabljin isti takav govor održao mornarima.

"Došlo je vrijeme da se izborimo za pravdu. Naš postupak je samo mali impuls koji će izazvati ogromne promjene", rekao je. (Vladimir Šigin, "Buntovni Storoževoj. Posljednja parada kapetana Sabljina", 2013.).

Mornar Aleksandar Šejn, koji je bio Sabljinov glavni pomoćnik, kasnije je posvjedočio: "Njegov govor nas je izuzetno nadahnuo. Sve što smo tajno razgovarali među sobom iznenada je bilo službeno i glasno objavljeno. U svakom od nas se probudilo dostojanstvo".

Ubrzo je zapovjedništvo ratne mornarice SSSR-a obaviješteno o Sabljinovim zahtjevima: da se garantira integritet fregate i posade, da im se omogući svakodnevno iznošenje svoga mišljenja preko televizije i radija, vođenje prepiske i organiziranje osobnih susreta s drugim ljudima.

Protupodmornička fregata

Brod je napustio Rigu i zaplovio prema Lenjingradu s ciljem da se usidri pokraj krstarice "Aurora", simbola ruske revolucije.

Kada je Leonid Brežnjev saznao za ovaj događaj, naredio je da se fregata uništi. Ako bi Sabljin sa svojim brodom uplovio u teritorijalne vode Švedske onda bi tajna tehnika i oružje mogli dospijeti u posjed zapadnih zemalja. Sovjetsko rukovodstvo nije moglo to dopustiti.

Kraj sovjetskog Don Quijotea

Devet brodova Baltičke flote isplovilo je kako bi presrelo Sabljinov brod. Osim toga, iznad fregate se pojavio eskadron bombardera Jak-28. Bio je dovoljan samo jedan napad da se sve završi.

Kada je prva bomba pogodila palubu, posada je odmah shvatila da će za nekoliko trenutaka svi biti mrtvi. Mornari su uhitili Sabljina, oslobodili kapetana i druge zarobljenike, i javili zapovjedništvu ratne mornarice da je brod pod njihovom kontrolom.

Aleksandar Šejn je osuđen na osam godina zatvora. Valerij Sabljin je u očekivanju presude cijelo vrijeme crtao isti motiv – Don Quijotea kako se bori s vjetrenjačama.

3. kolovoza 1976. godine Valerij Sabljin je osuđen za veleizdaju i pogubljen.

Sabljinova akcija je službeno okarakterizirana kao pokušaj bijega u Švedsku. Tom Clancy je bio nadahnut ovim slučajem i na osnovu njega je napisao svoje djelo "Lov na Crveni oktobar".

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće