Pet zemalja kojima je SSSR rado pomagao (i tako potrošio silne novce)

ZUMAPRESS/Global Look Press, Getty, Robert Pastryk/Pixabay
Još u doba Hladnog rata Moskva je posuđivala zemljama u razvoju milijarde dolara kako bi na taj način stekla socijalističke saveznike u inozemstvu. Ispostavilo se da je u većini slučajeva ogroman novac "bačen", tj. pozajmica nikada nije vraćena.

"Proleteri svih zemalja, ujedinite se!", kaže Komunistički manifest Karla Marxa i Friedricha Englelsa iz 1848. godine. Boljševičku partiju, kasnije Komunističku partiju, činili su zagriženi marksisti. Oni su u 20. stoljeću došli u Rusiji na vlast i nikada nisu zaboravljali moto svojih duhovnih učitelja - pomagali su i pružali podršku svakoj zemlji u svijetu čije su vlasti pokazivale makar i namanju težnju za izgradnjom socijalističke države.

Kada je krajem 1940-ih izbio Hladni rat, a SSSR se suprotstavio zapadnim kapitalističkim zemljama na čelu sa SAD-om, ideja dominacije u svijetu je postala još aktualnija. Moskva nije žalila ni novac, ni vojnu pomoć, ni naoružanje u težnji da pomogne novopečenim socijalistima. Nažalost, mnoge od tih zemalja kasnije nisu uspjele vratiti novac koji su dobile od SSSR-a za potrebe razvoja gospodarstva. Pogledajmo izbliza te "vječite dužnike".

1. Kuba

Fidel Castro ispraća Leonida Brežnjeva u međunarodnoj zračnoj luci

Havana je bila apsolutni prvak po veličini duga. Vladimir Putin je 2014. godine otpisao 31,5 milijardi kubanskog duga (90%), a ukupna suma je iznosila preko 35 milijardi dolara. Za Sovjete je ova tvrđava socijalizma na zapadnoj polutki bila suviše važna da bi se na njoj štedjelo.

Moskva je davala kredite Kubi "na tone", i na taj joj način pomogla da poboljša sustav obrazovanja i zdravstva, kao i da osigura potrebne količine nafte, namirnica i tehničke opreme. S druge strane, Kuba je u velikim količinama izvozila u SSSR šećernu trsku, i što je još važnije, zalagala se za komunizam. Pored toga, poslala je svoje trupe kao dobrovoljce u Angolu i Etiopiju kada su tamo izbili konflikti, uvijek podržavajući prosovjetsku partiju.

2. Sirija

Leonid Brežnjev se sastao u Kremlju s predsjednikom Sirije Hafezom Asadom. Moskva, SSSR, 27. rujna 1974.

Naravno, riječ je o staroj predratnoj Siriji, još iz doba Hladnog rata, kada je zemljom upravljao Hafez Asad, otac sadašnjeg predsjednika Bašara Asada. On je bio naklonjen socijalizmu, tako da ga je SSSR tretirao kao jednog od najvažnijih saveznika na Bliskom istoku.

Sirija je 2005. godine dugovala Rusiji 13 milijardi dolara. Iste godine je Vladimir Putin otpisao 10 milijardi, a Sirija je obećala dati neke olakšice ruskim tvrtkama koje su poslovale u toj zemlji. Sada se, međutim, čini da je učinkovita ekonomska suradnja malo odgođena.

3. Mongolija

Leonid Brežnjev i predsjednik vijeća ministara Mongolije Yumjaagiin Tsedenbal (desno) rukuju se nakon potpisivanja Sporazuma o prijateljstvu, suradnji i uzajamnoj pomoći između SSSR-a i Mongolije, u okviru posjeta delegacije sovjetskih vlasti i Komunističke partije Mongoliji.

Ova zemlja je bila prilično neprimjetna još od pada Džingis-kanovog carstva u srednjem vijeku. Od 1920-ih pa sve do raspada SSSR-a, Mongolija je bila njegova vjerna saveznica. Mongolske trupe su se u Drugom svjetskom ratu borile protiv Japana, rame uz rame s Crvenom armijom. Štoviše, Mongolija je 1956. godine zamolila Sovjetski Savez da postane njegov dio, no Moskva je odbila taj prijedlog.

Bilo kako bilo, Moskva je posudila Ulan Batoru 11,4 milijarde dolara. Nije ni čudo što ih tako slabo razvijena država Istočne Azije nije mogla vratiti. Rusija je 2003. otpisala 11,1 milijardu dolara tog duga. Mongolija je na kraju vratila samo 300 milijuna dolara, a Rusija je kasnije otpisala još nekoliko manjih dugova.

4. Sjeverna Koreja

Glavni tajnik CK-a KPSS-a Nikita Hruščov (drugi zdesna), predsjednik Vrhovnog Sovjeta SSSR Leonid Brežnjev (desno) i predsjednik Sjeverne Koreje Kim Il Sung (treći zdesna) u Kremlju, Moskva, Sovjetski Savez, 7. lipnja 1961.

Nakon Drugog svjetskog rata SSSR i SAD su de facto podijelili Koreju na dvije države. Od tada je Sjeverna Koreja uživala potporu Sovjetskog Saveza i ostala jedan od socijalističkih bastiona Azije. Tijekom 1970-ih je Kim Il-sung proveo u djelo ideologiju Juche, koja je podrazumijevala "oslanjanje na vlastite resurse", i odbacio marksizam sovjetskog stila, ali to nije smetalo Pjongjangu da uzima novac kako od Moskve, tako i od Pekinga.

Sve u svemu, Sjeverna Koreja je od SSSR-a posudila 11 milijardi dolara i nije vraćala dug, naročito poslije ekonomskog kolapsa koji je doživjela tijekom 1990-ih i velike nestašice namirnica. Rusija je, po svome običaju, 2012. otpisala Sjevernoj Koreji 90% duga.

5. Vijetnam

Leonid Brežnjev dočekuje na aerodromu Le Duana (desno u prvom planu), glavnog tajnika Radničke partije Vijetnama. Moskva, Sovjetski Savez, 27. listopada 1975.

To je zemlja koja se snažno oduprla težnji Amerike da ne dozvoli širenje komunizma u Indokini. Stoga je Vijetnam još tijekom 1970-ih bio važan saveznik Sovjetskog Saveza. "SSSR je od 1960-ih isporučio Vijetnamu mnogo naoružanja koje je ukupno vrijedilo 15,7 milijardi dolara, i sagradio 117 vojnih objekata", ističe list Argumenti i fakti. Doduše, mnogo toga je Vijetnamu poklonjeno, no ipak je ova zemlja svojoj sovjetskoj braći ostala poprilično dužna.

Ako se tome dodaju krediti i zajmovi, Vijetnam je dugovao Sovjetskom Savezu 11 milijardi dolara, a Rusija je 2000. godine otpisala većinu tog duga, točnije 9,5 milijardi dolara. Za razliku od drugih zemalja s popisa, Vijetnam sada intenzivno razvija gospodarske veze s Rusijom, a promet robe između dviju zemalja raste (5,3 milijarde dolara 2017.).

Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće