Glazbenik, pisac, glumac, politički aktivist i sportaš Paul Robeson je 1934. godine dobio poziv da posjeti Sovjetski Savez i doputovao u zemlju u kojoj nije bilo važno koje si boje kože. No to je putovanje crnog "narodnog umjetnika SSSR-a" koštalo karijere i života.
U Americi je 30-ih godina rasna netrpeljivost bila u punom jeku. Afroamerikanci su rado prihvatili ruku pomoći Sovjetskog Saveza. Naime, 1932. godine se polovica crnaca u SAD-u nije mogla zaposliti. U gradovima na sjeveru zemlje su tražili da bude otpušten svaki crnac dok postoji bar jedan nezaposleni bijelac, a na jugu je eskaliralo nasilje: 28 slučajeva linčovanja u usporedbi s 8 prethodne godine.
Getty Images
Sovjetski Savez je u to vrijeme otvorio svoje granice za sve obrazovane ljude, učitelje, inženjere i poljoprivrednike, i većina je Afroamerikanaca koji su doputovali u Rusiju tih godina (oko 18 tisuća ljudi) tražilo i našlo bolji život.
McCarthyjev lov na vještice i Robesonova tragedija
Robeson je u svoje vrijeme bio najpoznatiji Afroamerikanac u SAD-u, a možda i u svijetu. Njegove pjesme su prevedene na 25 jezika na svim kontinentima. U svojoj knjizi "Crnci i Sovjetski Savez" Robeson je hvalio državu u kojoj nema diskriminacije na rasnoj ili nacionalnoj osnovi, državu koja se bori za demokraciju i mir i daje crncima šansu da osjete potpunu slobodu.
Getty Images
Njegova slava je rasla, i on se aktivno borio protiv hladnog rata. Ta aktivnost, naravno, nije ostala nezapažena od strane američkih vlasti koje su ga proglasile komunistom. Uskoro je otkazano 80 njegovih koncerata, a dva nastupa u New Yorku su spriječili rasisti. Policija nije željela intervenirati.
"Pjevat ću gdje god me ljudi žele čuti, i neću dozvoliti da me uplaše", govorio je na sve to Robeson i otpjevao himnu Sovjetskog Saveza.
Međutim, Joseph McCarthy i pristalice njegove politike ostavljaju Robesona bez putovnice i unose ga na crni popis Hollywooda, čime je završena njegova uspješna glumačka karijera.
Robesona ni to nije zaustavilo. Albertu Einsteinu on iznosi svoje ideje o miru u cijelom svijetu, objavljuje autobiografiju i uči mandarinski jezik.
Psihopat?
Nakon što je na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1949. godine pozvao sve Afroamerikance da ne dižu oružje protiv Sovjetskog Saveza, Robeson je momentalno postao izdajnik svoje države. A ako se uzme u obzir i to da nikada nije negirao da je komunist (iako to nije ni potvrdio), vlasti su držale sve karte u rukama.
TASS
Svaki državljanin Amerike koji je veličao komunističke ideje u vrijeme makartizma bio je čovjek poremećene psihe, a sam Paul Robeson je dobio dijagnozu psihopata.
Kada su ga američki kongresmeni 1956. godine pitali zašto se nije odselio u SSSR kad ga već tako voli, Robeson je odgovorio: "Zato što je moj otac kao rob gradio ovu zemlju. I ja ću ovdje ostati s istim pravom na zemlju koje imate i vi."
Odlukom Vrhovnog suda Robesonu su vratili putovnicu tek 1958. Ponovno je putovao po cijelom svijetu, nastupao, u nekoliko godina je više puta posjetio Sovjetski Savez. A zatim su se zaista pojavili psihički poremećaji: pokušaji samoubojstva, paranoja. Robesonov sin je poslije očeve smrti govorio da su sve to bili rezultati pokušaja CIA-je i Mi-5 da ga uklone sa scene. Od 1963. godine do svoje smrti 1976. Paul Robeson je živio povučeno.
Sputnik
Pročitajte i: Tko je započeo hladni rat: Sukob američkih i ruskih povjesničara