Zaboravljeni "posrednički ratovi" između SSSR-a i SAD-a

1. Ogadenski rat (1977.-1978.)

Oštećeni tenk T-34 somalijske vojske na popravku.

Wikipedia

Oružani sukob 1977.-1978. između Etiopije i Somalije za regiju Ogaden na koju su pretendirala obje zemlje može se okarakterizirati kao paradoks Hladnog rata. Somalija je dugo bila saveznica SSSR-a u istočnoj Africi, dok je Etiopija po tradiciji bila proamerički nastrojena.

Međutim, odluka somalijskog lidera Mohammeda Siada Barreada da bez konzultacije sa Sovjetima pošalje trupe na teritorij Etiopije izazvala je vrlo oštru reakciju Moskve. SSSR je odlučio podržati Etiopiju kao žrtvu agresije. U to vrijeme su odnosi ove zemlje sa SAD-om bili dosta loši, te Amerikancima nije preostalo ništa drugo nego podržati Somaliju.

Tako je nastala neobična situacija: sovjetski vojni savjetnici pomagali su etiopskim trupama koje su obučili američki instruktori i koje su ratovale američkim oružjem. A borili su se protiv somalijske vojske koja je ratovala po sovjetskim pravilima i koristila sovjetsko oružje.

Ne bi se moglo reći da su se Amerikanci "pretrgnuli" pomažući Somaliji, ali je zato SSSR pružio Etiopiji ogromnu pomoć. Isporučio joj je lovce MiG-21, tenkove T-55 i T-62, BTR-60, itd. Sovjetski zenitno-raketni sustavi su potpuno paralizirali somalijsko zrakoplovstvo. Višecijevni bacači raketa BM-21, koji su prvotno bili namijenjeni somalijskoj vojsci, preusmjereni su u Etiopiju.

Pored toga, u ovu zemlju je poslano oko 4000 sovjetskih vojnih savjetnika, kao i vojni kontingenti s Kube i iz Južnog Jemena, tj. iz savezničkih zemalja SSSR-a. Zahvaljujući sovjetskoj pomoći Somalija je pretrpjela stravičan poraz, poslije čega je u njoj izbio dugogodišnji građanski rat.

2. "Tajni rat" u Laosu (1960.-1973.)

Vojnici pokreta Pathet Lao u Vientianeu, Laos.

Kenneth Conboy/Wikipedia

Kada su Francuzi sredinom 1950-ih napustili Indokinu, ova regija je obuzeta kaotičnim ratovima i konfliktima u koje su se odmah umiješale velike svjetske sile.

Međutim, dok su u Vijetnamu Amerikanci ratovali otvoreno, u susjednom Laosu je vođen takozvani "tajni rat" o kojem obični građani SAD-a nisu ništa znali.

U Laosu je vladao kralj uz podršku SAD-a i Južnog Vijetnama, ali se njegovoj slaboj vlasti suprotstavio socijalistički pokret Pathet Lao koji je uživao potporu SSSR-a, Kine i Sjevernog Vijetnama. Dvije moćne komunističke sile (SSSR i Kina) u to vrijeme su bile u vrlo lošim odnosima, tako da su pomagale socijalistima Laosa neovisno jedna o drugoj.

Sovjetski Savez je isporučivao Laosu streljivo, oružje i namirnice, a također je poslao preko stotinu instruktora i vojnih savjetnika, kao i skupinu transportnih zrakoplova Il-14 i helikoptera Mi-4.

Sjedinjene Države su kralju slale oružje te su formirale manju vojsku (30 000 vojnika) sastavljenu od pripadnika laoškog naroda Hmong. Ta vojska je sudjelovala u borbenim djelovanjima. U Laos su poslane mobilne američke specijalne jedinice i instruktori CIA-je. I pored želje da sakriju svoje sudjelovanje u konfliktu, Amerikanci su intenzivno koristili zrakoplovstvo za bombardiranje komunističkih položaja i konvoja na teritoriju Laosa.

U konfliktu je poražena strana koju su podržavale Sjedinjene Države. Monarhija je svrgnuta 1975., a zemlja je dobila novo uređenje i novi naziv - Laoska Narodna Demokratska Republika.

3. Kongoanska kriza (1960.-1965.)

Vojnici narodne vojske Republike Kongo.

Sergej Preobraženski/TASS

Kongo je 1960. godine proglasio neovisnost od Belgije, i ubrzo zatim je dospio na rub raspada. Dvije regije na jugu zemlje - Južni Kasai i Katanga - proglasile su svoju neovisnost.

Ministar Patrice Lumumba nije dobio potporu UN-a u borbi protiv separatizma, pa se obratio za pomoć SSSR-u. Sovjeti su mu poslali 1000 vojnih savjetnika, oružje i materijalnu pomoć.

Predsjednik Joseph Kasa-Vubu je bio protiv sovjetske intervencije, što je izazvalo novu političku krizu, raskol vlasti i miješanje Amerikanaca u unutarnje poslove zemlje.

Tadašnji načelnik glavnog stožera Konga Joseph Desire- Mobutu je uz pomoć CIA svrgnuo Lumumbu i pogubio ga. U novonastalim okolnostima sovjetski savjetnici su bili prisiljeni napustiti Kongo.

Nekoliko godina kasnije SSSR-u se pružila nova šansa da se učvrsti u ovoj srednjoafričkoj zemlji. Naime, 1963. godine je na istoku Konga buknuo veliki prokomunistički ustanak pokreta "Simba" (na svahiliju "lavovi"). Ustanicima je čak pošlo za rukom osnovati vlastitu državu, Narodnu Republiku Kongo, koju su odmah priznali SSSR i Kina.

Sovjetski Savez je intenzivno opskrbljivao ustanike oružjem. U zemlju je pristiglo i oko stotinu kubanskih vojnih savjetnika.

Pa ipak, regularna vojska je uz podršku zrakoplotva SAD-a i belgijskih specijalaca uspjela ugušiti ustanak. Samim tim je SSSR doživio poraz u borbi za Kongo. Sovjetski diplomati su napustili zemlju i u narednim desetljećima su odnosi dviju država bili vrlo loši, pa čak i otvoreno neprijateljski.