Georgijevska lenta: Kako je lokalna inicijativa postala nacionalni projekt

"Georgijevsku lentu su izmislili novinari. To možda nije slučajno - mi jagodicama prstiju osjećamo suvremenu povijest i stanje društva", rekla je u jednom intervjuu novinarka Natalija Loseva, osoba koja je osmislila ideju lente 2005. godine. Na ovaj je način ona pokušala objasniti veliku popularnost narančasto-crnih lenti.

Lokalna inicijativa

Narančasto-crna lenta je postala iznimno popularna. Svake se godine uoči Dana Pobjede, 9. svibnja, milijuni ovih lenti dijele u Rusiji i u drugim zemljama. Nose ih najviši ruski dužnosnici, uključujući predsjednika Putina.

Međutim, sve je počelo prije 13 godina kao lokalna inicijativa grupe novinara državne tiskovne agencije RIA, koji su napravili internetski projekt Naša Pobjeda s osobnim pričama ljudi dotaknutih ratom. Akcija je podršku vlasti počela dobivati tek nakon što je dobila zamah, kaže Loseva.

Rusija. Sankt-Peterburg. Volonterka dijeli georgijevske lente.

Ruslan Šamukov/TASS

Kasnije je objasnila što su novinari osjetili u društvu "jagodicama svojih prstiju" prije pokretanja inicijative. Prema njezinim riječima, popularnost lente je postala reakcija na nihilizam prethodne epohe koja je uslijedila nakon raspada Sovjetskog Saveza.

"Već smo neko vrijeme doživljavali razdoblje odbijanja i ogorčenja [prema sovjetskoj prošlosti]. Društvo je željelo otpisati ishod Velikog domovinskog rata i Drugog svjetskog rata zajedno s teretom sovjetske prošlosti, zajedno sa stagnacijom, željeznom zavjesom i siromaštvom. ... Ali, znate, društvu je teško biti zdravo bez emocionalnih i povijesnih stupova na koje se može osloniti. Deficit samopoštovanja čini ljude nesretnima i nezrelima. Općenito se čini da je lenta ispunila nišu zdravog ponosa." Lente se dijele pod sloganom "Sjećam se. Ponosan sam."

Orden sv. Georgija nije postojao tijekom Drugog svjetskog rata

Popularnost simbola nije pomogla lenti da izbjegne ogorčene kritike nekih koji su u pozadini inicijative vidjeli političke namjere. Neki članovi Komunističke stranke, koja je u Rusiji još uvijek popularna, počeli su osuđivati projekt zbog navodne želje da se uklone simboli pobjede povezani s komunizmom, poput crvene zastave pod kojom je rat dobiven. Tvrdilo se da "georgijevska lenta nema nikakve veze niti s Velikim domovinskim ratom [kako se Drugi svjetski rat često zove u Rusiji] niti sa sovjetskim razdobljem uopće". I inicijativa je kao takva navodno bila usmjerena na komuniste.

Ordeni i znakovlje sv. Georgija. Izložba starih ordena.

B. Zalvilj/Sputnik

Doista, georgijevska lenta je bila dio Ordena svetog Georgija (boje su predstavljale barut i vatru), najviše vojne nagrade još iz vremena carice Katarine Velike u 18. stoljeću, a ukinute nakon Revolucije 1917. godine. Sa strogo formalne točke gledišta, georgijevska lenta nije postojala tijekom Drugog svjetskog rata. Ponovno je uvedena tek 2000. godine.

Slična lenta

Međutim, nije sve tako jednostavno. Tijekom rata je, od 1942., postojala lenta istih boja pod imenom Gardijska lenta. Iste boje su korištene i za Orden Slave koji je uveden 1943., a koji je dobilo više od milijun vojnika. Kažu da su taj sovjetski orden kao takav i njegove boje izravno povezani s Carskim ordenom sv. Georgija. Stvar je u tome da su tijekom rata sovjetske vlasti počele vraćati neke simboličke elemente iz ruske carske vojske.

Medalja koju su primili gotovo svi vojnici - "Za pobjedu nad Njemačkom" - također je imala pruge u georgijevskim bojama. Nakon rata su lenta i njezine boje bile popularni elementi na sovjetskim plakatima i razglednicama, kao što se ovdje može vidjeti. Dakle, moglo bi se reći da se lenta od ratnih nagrada udaljila samo po imenu.

Optužbe za "PR plagijat"

Također su postojale sumnje da su ruske vlasti lentu uvele kao odgovor na Narančastu revoluciju 2004. u Ukrajini, čiji su pristalice imali vlastite lente. "Narančasta revolucija je imala narančastu lentu, a georgijevska - crno-narančastu. Ovdje očito imamo posla s PR plagijatom", napisao je jedan kolumnist. Istovremeno se čak i The Washington Postu, novinama koje teško da se može okriviti za prekomjernu lojalnost Kremlju, to "činilo neistinito". Kasnije su, tijekom ukrajinske krize, lentu odabrali oni koji su se protivili novoj vladi u Kijevu te je georgijevska lenta u Ukrajini službeno zabranjena.

Istodobno, utemeljitelj lente podsjeća da je "projekt apolitičan i usmjeren prema povijesnom sjećanju. ... Ako je lokalna akcija postala narodna tradicija, bilo bi poželjno da se njezina početna svrha ne izgubi, a to je doživljavanje osobne obiteljske povijesti u kontekstu Drugog svjetskog rata". Na kraju, čak je i papa jednom stavio lentu na sebe, iako, kako je kasnije objasnio Vatikan, Franjo nije znao o čemu se točno radi.