19. prosinca 1954. godine 46-godišnji časnik optužen za izdaju strijeljan je u Lenjingradu, nakon što ga je KGB mjesecima mučio. Kako se prisjećao izvršitelj smrtne kazne, samo nekoliko sekundi prije nego što je pao pokošen metkom, časnik je uzviknuo: "Sve ću prijaviti Politbirou (rukovodeći organ Komunističke partije, de facto: vlada)! Sve! "
Nije prijavio ništa. Viktor Abakumov, nekada načelnik Smerša, najefikasnije protuobavještajne organizacije u ratnom razdoblju od 1943. do 1946. godine, osuđen je i pogubljen zbog zločina koji nije počinio. Zaboravljen je zatim kao i mnoge nekada moćne ličnosti. Ali bilo je vrijeme kada je Smerš utjecao na živote i smrti milijuna ljudi.
Smerš je osnovan u travnju 1943. godine nakon što je Staljin odlučio da je izuzetno važno imati protuobavještajni odjel u vojsci, neovisan o organu državne sigurnosti. Kako je Valerij Hristoforov, stručnjak iz Instituta ruske povijesti Ruske akademije znanosti, rekao u intervjuu za RIA Novosti, "to je učinjeno kako bi se poboljšalo cirkuliranje informacija. Abakumov je najvažnije dokumente prosljeđivao izravno Staljinu."
Viktor Abakumov, načelnik Smerša, najefikasnije protuobavještajne organizacije u ratnom razdoblju od 1943. do 1946.
WikipediaU to vrijeme je rad protuobavještajne službe bio suštinski značajan za napredak Crvene armije na zapad. "Vojska je morala osloboditi okupirane teritorije na kojima su Nijemci ostavljali svoje agente. Osim toga, morali su se baviti zarobljenim Nijemcima, saznati tko od sovjetskih vojnika je zarobljen i zašto, ima li izdajnika...", objasnio je povjesničar Aleksandar Zdanovič za televizijski kanal Zvijezda.
Navodno je Staljin osobno dao ime novoj organizaciji. Smerš je skraćeno od "Smert' špionam" (Smrt špijunima). Prva varijanta je bila Smerneš (Smert' nemeckim špionam - Smrt njemačkim špijunima), ali sovjetski vođa je odlučio da je važno naglasiti da će nova struktura eliminirati sve špijune.
Abakumov, koji je Staljinu vjerno služio, dobro je organizirao svoju službu. Prema službenim podacima, za vrijeme rata "Smerš je neutralizirao preko 30 000 Hitlerovih agenata i preko 3500 sabotera". Njemački feldmaršal Wilhelm Keitel je na suđenju u Nürnbergu izjavio da "njemačka obavještajna služba za vrijeme rata nije uspjela utjecati na vojne akcije". Smerš je uložio puno napora kako bi u tome uspio.
Istovremeno dio ruskog društva optužuje Smerš za smrt nevinih ljudi. Liberalni političar Leonid Gozman je 2013. godine Smerš usporedio s Hitlerovim SS-om: "Ova organizacija nije bila ništa manje ubilačka... Ne znam koliko su ljudi ubili, koliko su zatvorili u logore", rekao je on. Ova izjava je izazvala oštru javnu raspravu.
Zaista, mnogi od onih koje je Smerš uhitio nisu imali nikakve veze sa špijunažom, bili su to jednostavno dezerteri, oni koji sami sebe ranjavaju kako ne bi morali ratovati ili "politički nepouzdani" ljudi. Tako je i kapetan Aleksandar Solženjicin, budući čuveni pisac i disident, završio u Gulagu 1945. godine: Smerš je pročitao njegova pisma u kojima je kritizirao Staljina.
Čak i prema statistici Smerša, broj uhićenih (594 tisuća) ozbiljno premašuje broj njemačkih agenata. Kako je pukovnik Aleksandar Lebedincev, veteran Drugog svjetskog rata, izjavio za AiF, "mnogi časnici Smerša nisu uhvatili niti jednog špijuna za vrijeme rata. Nažalost, bilo je mnogo drugih, prije svega dezertera."
S druge strane, specifičnost Smerša je u tome što su se suradnici protuobavještajne službe nalazili zajedno s vojnicima Crvene armije u aktivnoj vojnoj službi. "Smerš je zato procentualno izgubio isto toliko časnika koliko i Crvena armija", kaže Valerij Hristoforov. Četvorica časnika Smerša posthumno su postali heroji Sovjetskog Saveza.
Osim uhićenja špijuna i dezertera, Smerš je mnogo truda ulagao u obmanjivanje Nijemaca. "[1943. godine] Staljin je inzistirao da se intenziviraju operacije dezinformiranja", kaže Zdanovič. "Smerš je izveo 183 takve operacije za vrijeme rata." Neke su bile komplicirane, kao što je slanje Aleksandra Kozlova, sovjetskog agenta, u njemačku pozadinu, gdje se upisao u obavještajnu školu i pogrešno informirao Nijemce o mnogim važnim pitanjima.
Nakon što je Crvena armija ušla u Berlin u svibnju 1945. godine, Smerš je pokušao uhvatiti Adolfa Hitlera. Nisu uspjeli, jer je nacist broj 1 izvršio samoubojstvo. Ali Smerš je pridonio da se zaustave dalje glasine o tome da je Hitler živ (oni su pronašli fragmente njegovih kostiju).
Smerš je poslije rata raspušten: njegova misija je ispunjena. Abakumov je visoko napredovao, postavši ministar državne sigurnosti 1946. godine, ali to nije dugo trajalo. Poražen u borbi unutar partijske elite, uhićen je 1951. godine po Staljinovom naređenju i pogubljen tri godine kasnije od strane svog nasljednika. Nikada nije priznao nikakvu krivnju iako je bio mučen, ali, kako se često događalo u ta surova vremena, to mu nije pomoglo. Šef Smerša je eliminiran kao i njegova organizacija.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
