U okviru obilježavanja 25. godišnjice uspostave diplomatskih odnosa između Ruske Federacije i Hrvatske, pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Ruske Federacije, te u organizaciji Centra za međunarodne studije, Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld te Međunarodnog instituta za mir iz Beča, u Zagrebu se danas održava međunarodna znanstvena konferencija pod nazivom: 'Zapad i Rusija: Izazovi i prilike'.
Konferenciju su otvorili Radovan Vukadinović, Budimir Lončar i Hannes Swoboda, a prisutnima se ovom prigodom obratio i veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj Anvar Azimov koji je pozdravio sve sudionike konferencije te se zahvalio organizatorima.
Veleposlanik je rekao kako bi on osobno konferenciju nazvao nešto drugačije – 'Europski partneri: Izazovi i prilike' umjesto naziva 'Zapad i Rusija: Izazovi i prilike', koji, po njegovom mišljenju, u sebi sadrži određene crte razdvajanja.
Što se odnosa između Rusije i Hrvatske tiče, veleposlanik je naglasio da su oni trenutno u aktivnoj fazi reaktivacije koja za cilj ima dati politički impuls suradnji. Kako je rekao, već duže vremena između zemalja nije bilo dovoljno političkog dijaloga, naglasivši da to ne znači da dijaloga uopće nije bilo, već da mu je nedostajao onaj najvažniji element – aktivni politički dijalog. Da se na tome radi svjedoči nedavni posjet hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Davora Ive Stiera Moskvi.
Kako je rekao diplomat, za Hrvatsku je Rusija veliko tržište mogućnosti. Ako analiziramo investicije, rekao je veleposlanik, vidjet ćemo da se niti jedna zemlja Europske unije po tom pitanju ne može usporediti s Rusijom.
Rusija želi ukloniti linije razdvajanja između Europske unije i Rusije, te stoga smatra da je politika odvraćanja i izolacije Rusije u potpunosti pogrešna te da nema nikakvog izgleda i da će propasti. Veleposlanik je naglasio da je Ruska Federacija velika globalna sila.
Rusija je nesretna zbog uvođenja sankcija, rekao je veleposlanik, posebice ako se u obzir uzme već puno puta istaknuta činjenica da ona nije sudionik unutarnjeg ukrajinskog sukoba. Ako su sankcije trebale biti uvedene protiv ikoga, to je onda trebala biti Ukrajina, naglasio je.
Veleposlanik je također rekao da ne sumnja u to da će sankcije biti ukinute. One su naškodile Rusiji, no ta je šteta bila deset puta veća za zemlje Europske unije. Hrvatska je u okviru toga isto pretrpjela veliku štetu.
Diplomat je naglasio i to da Rusija poštuje odabir Hrvatske da bude dio Europske unije i NATO-a i da s time nema problema, no da bi se, umjesto na konflikt i nadmetanje, naglasak trebao staviti na suradnju.
Želimo da ova regija bude sigurna i stabilna i da bude poveznica između zapadne Europe i Rusije, rekao je veleposlanik. Rusija nije prijetnja Europi, to je izmišljena teza NATO-a kojom se potiče konfrontacija i stvaraju nove linije razdvajanja. Podsjetio je i da su se zemlje Organizacije za europsku sigurnost i suradnju dogovorile o ravnopravnoj suradnji.
Na završetku svog obraćanja ruski je veleposlanik naglasio da se zajedno trebamo fokusirati na zajedničke izazove i ujediniti napore u borbi protiv međunarodnog terorizma i u rješavanju problema globalizacije.
Doći će do obnavljanja odnosa između Europske unije i Rusije, uvjeren je veleposlanik, i to će dati poticaj za normalizaciju odnosa i obnavljanje dijaloga. Svi smo mi Europljani, zaključio je, i, umjesto stvaranja linija razdvajanja, trebamo raditi na vođenju konstruktivnog dijaloga.
Rusija, Europska unija i SAD imaju posebnu odgovornost pred građanima svijeta, dodao je. Rusija može preživjeti bez europskog kontinenta, no može li on bez Rusije, zapitao se.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
