Kako postati Sergej Lavrov?

Sergej Lavrov sa studentima Moskovskog državnog sveučilišta međunarodnih odnosa.

Sergej Lavrov sa studentima Moskovskog državnog sveučilišta međunarodnih odnosa.

Ramil Sitdikov / RIA Novosti
U Rusiji se Dan diplomata obilježava 10. veljače. To je prilika da se prisjetimo najvažnijih visokoškolskih ustanova Rusije gdje studiraju budući ruski diplomati. Riječ je o Moskovskom državnom sveučilištu međunarodnih odnosa (MGIMO) i Diplomatskoj akademiji.

Mladi ljudi koji su rođeni u Rusiji i žele napraviti uspješnu diplomatsku karijeru imaju za to dvije mogućnosti. Prva je težak i trnovit put - najprije treba postati uspješan političar, pa tek onda možete biti poslani u inozemstvo da tamo predstavljate interese zemlje, čak i ako niste stekli odgovarajuće obrazovanje. Međutim, takvi slučajevi su rijetki - oni su iznimka, a ne pravilo.

Daleko je češći drugi put, sa sporijim, upornim napredovanjem u karijeri službenika Ministarstva vanjskih poslova. A da bi netko dospio u to ministarstvo najprije mora završiti odgovarajuće sveučilište.

 

"Kovačnica kadrova"

Građane Rusije najviše profesija diplomate asocira s Moskovskim državnim sveučilištem međunarodnih odnosa (MGIMO). On je nastao kao Fakultet za međunarodne odnose na Moskovskom državnom sveučilištu (MGU), ali je 1944. godine odvojen od MGU i pretvoren u samostalnu visokoškolsku ustanovu pod rukovodstvom Ministarstva vanjskih poslova. Vremenom se MGIMO razvijao, otvarali su se novi fakulteti i nove katedre. Danas on ne priprema samo diplomate, nego i novinare, pravnike i ekonomiste.

Pa ipak, ovo sveučilište je, kako kažu njegovi profesori, i dalje "kovačnica kadrova" Ministarstva vanjskih poslova. Rektor Diplomatske akademije Evgenij Bažanov, koji je i sam završio MGIMO, kaže da "Ministarstvo vanjskih poslova godišnje zaposli oko 90 novih službenika, i među njima je polovica završila MGIMO". Na ovom sveučilištu studirao je i ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, i to u istoj generaciji sa sadašnjim rektorom Anatolijem Torkunovom. Obojica su učili istočne jezike. Torkunov je učio korejski, a Lavrov sinhaleški. Ovdje su i inače u modi rijetki jezici. MGIMO je 2010. godine upisan u Guinnessovu knjigu rekorda kao sveučilište na kojemu se predaje najviše stranih jezika (54).

 

Kako upisati MGIMO

Još od sovjetskog doba ustalilo se stereotipno mišljenje da MGIMO nije sveučilište "za svakoga" i da ga je gotovo nemoguće upisati bez jakih veza i bogatih roditelja. Zaista nije lako upisati MGIMO, jer minimum bodova potrebnih za upis raste iz godine u godinu.

Međutim, nikako se ne može reći da su na ovom sveučilištu zatvorena vrata "običnim smrtnicima". Julja Kovaljova je danas studentica magistrature, a prije pet godina je doputovala iz Brjanska oblast (zapad Rusije) i nije se mnogo nadala da će se upisati. "Podnijela sam dokumente na nekoliko sveučilišta", priča Julja. "U MGIMO je najteži bio prijemni ispit iz engleskog. Kada sam izašla s ispita, pomislila sam: 'Zar netko to uopće može napisati kako treba?' Međutim, ispostavilo se da sam i ja to mogla ". Julja je bila začuđena kada je saznala da će učiti tajlandski i laoški jezik, ali sada joj je drago što je tako. "Posjete veleposlanstvu povodom rođendana kralja Tajlanda, pet mjeseci stažiranja u Bangkoku, kulturne manifestacije - sve je to nevjerojatno uljepšalo moj studentski život".

 

S fakulteta na posao

Rektor MGIMO Anatolij Torkunov naglašava da ovo sveučilište treba pružiti studentima predstavu o diplomatskoj praksi: "Vrlo je važno da se omladini prenese obrt, da im se prenesu kompetencije koje će im omogućiti da ravnopravno konkuriraju za radno mjesto".

Sudeći po razgovorima dopisnika RBTH-a s mladim diplomatima koji su završili MGIMO, ovo sveučilište u potpunosti uspijeva u tome. "Strani jezici su najvažnije što smo naučili i što nam je potrebno u poslu. Kad radiš u inozemstvu ljudi ti telefoniraju i počinju nešto objašnjavati na arapskom. Ako ne znaš jezik, ne možeš ništa ni učiniti", kaže Oleg Ovarov, koji je nedavno završio MGIMO a sada je službenik ruskog veleposlanstva u jednoj arapskoj zemlji.

 

Diplomatska akademija

Diplomatska akademija je druga visokoškolska ustanova koja priprema buduće službenike Ministarstva vanjskih poslova. Osnovana je 1934. godine. Za 80 godina rada akademija je dala preko 8 000 diplomata i 700 veleposlanika u raznim državama. Glavno umijeće koje se profesori akademije trude usaditi studentima jeste pravilno sastavljati službene dokumente i majstorski nastupati pred slušateljima. Osim toga, kako je za RBTH  ispričao student magistarskih studija Diplomatske akademije Maksim Sviridov, koji je osnovne akademske studije završio u MGIMO, ovdje se više pozornosti posvećuje formalnostima, primjerice kodeksu oblačenja Ministarstva vanjskih poslova: "Ovdje je atmosfera službenija. Bolje je da dolazite u odijelu, jer u protivnom može biti problema ".

Konzervativnost Diplomatske akademije nimalo ne čudi. Donedavno je akademija imala samo magisterij, program stjecanja drugog visokog obrazovanja i tečajeve za aktivne diplomate. Tek 2011. godine su pokrenute i osnovne akademske studije. Tada je Diplomatska akademija otvorila vrata dojučerašnjim učenicima, ali je ipak ostala prestižna visokoškolska ustanova koja priprema kadrove za Ministarstvo vanjskih poslova. Ovdje predavanja drže ugledni znanstvenici i političari iz inozemstva, a diplomati i veleposlanici ovdje i predaju, ali i sami stječu dodatnu kvalifikaciju na tečajevima. Rektor akademije Evgenij Bažanov ne sumnja u kvalitetu obuke ruskih diplomata. "Smatram da mi imamo vrlo jaku diplomaciju", kaže on.

- MGIMO pohađa oko 1 000 stranih studenata. Neki od njih su na proračunu (ukoliko postoje odgovarajući sporazumi između Rusije i države iz koje je student došao), a ostali su samofinansirajući, a moguća je i obuka po programu na engleskom jeziku. Uvjet prijave za upis istaknut je na stranicama MGIMO.

- Na Diplomatskoj akademiji studira nekoliko stotina stranaca. Kao i u MGIMO, jedni su na proračunu, sukladno kvotama za strane državljane, a drugi se sami financiraju. Za upis je potrebno položiti ispit iz ruskog jezika.

- Za studije na ruskim sveučilištima stranci moraju imati odgovarajuću vizu.

"Prošle godine sam završila magisterij na MGIMO-u kao jednа od najboljih studenata generacije, i iste upisala doktorat na istom fakultetu", kaže za RBTH Sandra Stoilković iz Makedonije. "MGIMO jedan od najprestižnijih fakulteta u Moskvi i taj prestiž ovaj fakultet održava dugogodišnjim izbacivanjem kvalitetnih kadrova u svojoj struci. Upisati se je teško, ali je najvažnije da je to ono što iskreno želite, jer obrazovanje u ovom institutu je ono što vam daje mogućnost za proširenje svojih horizonata, kao i mogućnost stvaranja široke mreže profesionalnih kontakata ne samo na razini Ruske Federacije, već i na međunarodnom. Dolazeći na studij u Moskvi, uvjerila sam se da Rusi stvarno imaju jedan od najboljih obrazovnih sustava na svijetu, a vrijeme je potvrdilo da je moj izbor pravilan. "

Više