Benjamin Kaganov: U Rusiji vrijedi studirati inženjerske discipline, matematiku i medicinu. Fotografija: Nikolaj Koroljov
Čime se rukovode strani studenti kada odluče studirati u Rusiji?
Za to postoji mnogo razloga. Ali, vjerojatno je najvažnije to što u inozemstvu veliki broj mladih unaprijed razmišlja o svojoj karijeri i o tome što će sutra biti traženo. U tom kontekstu znanje ruskog jezika budućim stručnjacima pruža dodatne konkurentne vještine, koje će u procesu razvoja suradnje među našim zemljama biti sve traženije na tržištu rada. Osim toga, ruski jezik pruža dodatne mogućnosti i kao jezik znanosti i kulture.
Netko tko je stekao obrazovanje u našoj zemlji, tko je naučio ruski jezik i stekao prijatelje u Rusiji, gradi svoju karijeru oslanjajući se na stečene kompetencije i potencijalno je naš partner. Moguće je da neće postati naš prijatelj, ali, u svakom slučaju, razumjet će što je Rusija i kakvi ljudi ovdje žive i rade.
Koji najveći ruski
fakulteti su najaktivniji na području privlačenja stranih studenata?
U programu razmjene učenika aktivno sudjeluju ruski fakulteti kao što su Institut za zemlje Azije i Afrike pri Moskovskom državnom sveučilištu Lomonosov, Moskovski državni institut za međunarodne odnose (MGIMO), Moskovsko državno lingvističko sveučilište, Rusko sveučilište prijateljstva među narodima (RUDN), koji sa stranim studentima surađuje u različitim sferama, Sanktpeterburško državno sveučilište, kao i Dalekoistočno federalno sveučilište (u području biotehnologije i medicine), Kazanjsko federalno sveučilište (inženjerske struke), Sjeveroistočno federalno sveučilište, Burjatsko državno sveučilište i drugi.
Smatram da kod nas vrijedi studirati inženjerske discipline, matematiku i medicinu. Što se tiče inženjerskih struka, istaknuo bih Moskovski fizičko-tehnički institut (MFTI), Sveučilište Bauman, Moskovsko energetsko sveučilište, Sanktpeterburško rudarsko-geološko sveučilište, Moskovsko sveučilište za čelik i legure, Novosibirsko sveučilište, kao i Moskovsko državno sveučilište Lomonosov (MGU), koje zajedno s peterburškim državnim sveučilištem po kvaliteti obrazovanja zauzima najbolje pozicije na rang-listama ruskih visokoškolskih ustanova. Ubrzano se razvija Dalekoistočno sveučilište, koji zbog svog položaja posebno odgovara studentima iz Azije. Veliki broj stranaca studira na sveučilištima u Tomsku, koji su poznati kao ozbiljne i inovativne inženjerske škole.
Kakvi programi
razmjene učenika su danas najtraženiji?
Danas su posebno popularni programi za stjecanje tzv. dvostrukih diploma. Oni predviđaju mogućnosti istovremenog školovanja na jednom od ruskih fakulteta i na sveučilištu neke druge zemlje. Pritom se zajednički predmeti priznaju, a ostale predmete student može pohađati i na ruskom fakultetu, i na fakultetu druge zemlje.
Je li zahlađenje
odnosa između Rusije i Zapada utjecalo na međunarodne obrazovne programe?
Taj proces uglavnom ni na koji način nije utjecao na područje obrazovanja. Napomenut ću samo da nas neke kolege iz inozemstva s kojima kontaktiramo mole da našu suradnju ne promoviramo u javnosti. Ali, općenito, svi razumiju da ova apsurdna situacija jednom mora završiti i da će se tada suradnja normalno nastaviti.
Koje osobine ruskog
obrazovnog sustava smatrate specifičnima i može li se reći da smo razvili
vlastite inovativne metode u sferi organizacije obrazovnog procesa?
Mi imamo veliki broj jedinstvenih metodologija. Na primjer, sve što se tiče sfere dodatnog obrazovanja, koja se tradicionalno razvija još od vremena SSSR-a. Dodatno obrazovanje pruža ne samo znanja i vještine, nego i omogućuje studentima da se realiziraju kao ličnosti, da izaberu individualni program razvoja. To za studente znači sasvim drugačiju motivaciju i drugu razinu osobne ostvarenosti.
Sve u svemu, imamo zadovoljavajuću razinu općeg obrazovanja. Također dobro kotiramo prema rezultatima međunarodnih testova o osnovnom obrazovanju. Postoji test PIRLS, koji pokazuje s koliko uspjeha djeca usvajaju znanja i primjenjuju ih. Prema rezultatima tog istraživanja, nalazimo se među prve četiri zemlje što se tiče osnovnog obrazovanja - zajedno s Hongkongom, Singapurom i Finskom.
Što se tiče fakulteta, imamo pozitivno iskustvo u školovanju stručnjaka u području prirodnih znanosti, kao što su fizičari, matematičari i predstavnici inženjerskih disciplina. Može se govoriti o visokoj kvaliteti obrazovanja i u području umjetničkih zanimanja. Sve to nailazi na dobar prijem i vrlo je cijenjeno u svijetu.
Kakve rezultate
očekujete od programa obrazovanja na daljinu u području učenja ruskog jezika i
školovanja na ruskom jeziku? Hoće li u budućnosti više ljudi govoriti ruski?
Svaka zemlja treba ulagati u afirmiranje vlastitog jezika. To ulazi u sferu nacionalnih interesa. Dugo smo neopravdano malo pažnje poklanjali afirmaciji ruskog jezika, uporabi metoda školovanja na daljinu, otvorenog obrazovanja, organizaciji različitih aktivnosti koje omogućuju stjecanje novih znanja i motiviraju studente na učenje ruskog jezika.
Započeli smo novi projekt, koji je startao 1. rujna. Program realizira Institut za ruski jezik "Puškin" i u njemu sudjeluje velik broj različitih organizacija, među kojima su gotovo sve vodeće visokoškolske ustanove u zemlji. Smatramo da nove tehnologije i pedagoške metode koje razvijamo omogućuju kvalitetnije usvajanje ruskog jezika, kao i školovanje učenika na ruskom jeziku metodom obrazovanja na daljinu.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu