Afganistan u potrazi za podrškom

Dormidont Viskarev
Informacije o tome da su se vlasti Afganistana obratile Rusiji da joj potonja pruži pomoć u borbi protiv oružane opozicije postavile su pitanje o promjeni ravnoteže snaga u regiji. Do danas se država razmatrala kao zona utjecaja SAD-a i NATO, jer je Kabul u potpunosti ovisan o vojnoj i financijskoj pomoći zapadnih saveznika, koja mu omogućuje da nastavi borbu s pokretom ''Taliban'' i drugim terorističkim grupama regije.

No nedavni događaji su pokazali da afganistanska vojska i NATO nemaju dovoljno resursa da održavaju nejednostavnu, ali stabilnu situaciju u sjevernom Afganistanu. Proljetos su Talibani ojačali u provincijama Badahšan i Kunduz, koje graniče s Tadžikistanom, a jesenas su sproveli indikativnu vojnu operaciju, koja im je omogućila da na nekoliko dana osvoje grad Kunduz. Na kraju su vlasti i američki vojnici uspjeli protjerati militante iz grada uz primjenu artiljerije avijacije, no za 14 godina postojanja strane vojske u Afganistanu nisu uspjeli pobijediti oružanu opoziciju.

 

Pojava velikih terorističkih snaga, od nekoliko tisuća ljudi u pograničnim regijama, ne može ne uznemiravati Rusiju i njezine saveznike u ZND-u i ODKB-u. Trenutno se osnivaju kolektivne snage sigurnosti na bazi tih dviju organizacija, koje bi trebale odbiti ulaske militanata preko granice. Nedavni primjer Sirije pokazao je da je Moskva spremna podržavati borbu s terorizmom na samim dalekim granicama, a u prošlosti Rusija je već isporučivala oružje snagama Sjeverne alijanse, koje su ratovale protiv Talibana u 90-im. I sad se Kabul ponovno obratio za podršku Moskvi.Naravno, ne radi se samo o slanju vojske. Afganistanska vojska traži i isporuke helikoptera i vatrenog oružja, koji su se proizvodili sve do antiruskih sankcija. No sad se trgovina ponovno aktualizirala. Početkom listopada ruski predstavnici izvještavali su o isporukama u državu jurišnih helkoptera Mi-35 iz Rusije. Ipak, posljednje izjave s otvorenim zahtjevom o pomoći na pozadini neslužbene posjete u Rusiju zamjenika predsjednika država A. R. Dustuma očito nadilazi granice čisto trgovinskih veza.

Postoji nekoliko razloga zbog kojih Kabul želi učvrstiti veze s Rusijom. Kao prvo, to je objektivno potražnja za ruskim oružjem, koje trenutno raste u čitavom svijetu. Kao drugo, ono što se događa mogla bi biti ''diplomatska igra''. SAD i europske države sad manje rado pružaju pomoć Afganistanu, a država bez stranog financiranja ne bi mogla davati novčana sredstva mnogim infrastrukturnim projektima i podržavati vojsku i policiju (više od 300 tisuća ljudi). 

Međutim, proruske sankcije su se počele objektivno pojavljati kod afganistanske elite. Već spomenuti Dustum se i ranije obraćao Rusiji preko tiska s molbom da Rusija podrži rat s Talibanima na sjeveru države. Bivši predjednik H. Karzaj je u posljednjoj godini na čelu države pokušao poboljšati odnose s Moskvom. Konkretno, odobravao je pripajanje Krima od strane Ruske Federacije, bez obzira na kritiku zapadnih partnera.

Naposljetku, postoji vjerojatnost da iza pokušaja Kabula da se zbliži s Moskvom ne stoje vojni ili ekonomski razlozi, nego politička računica. Za razliku od SAD-a, koji je stavljao naglasak na uništavanje snaga opozicije i pregovore s pojedinačnim liderima militanata, Rusija i Kina pokušale su oslabiti ekstremiste tako da im razore njihov savez s obavještajnom službom Pakistana, koji koristi Talibane u borbi s Indijom za utjecaj na Afganistan. I Washington je poduzimao pokušaje da se dogovori s Islamabadom, no doživio je neuspjeh. Ipak, proces je krenuo od toga da su Indija i Pakistan primljeni u ŠOS: nakon toga događaja započeli su afganistansko-pakistanski pregovori, a iz sjevernih dijelova Pakistana stižu informacije da su vlasti na kraju počele pritiskati mnoge turističke grupacije nazad u Afganistan, lišavajući ih mirnog zaleđa.

Uloga svakog od navedenih motiva odredit će koliko će antiteroristički savez Kabula i Moskve biti ozbiljan i dugotrajan. No već sami pokušaji da se stvori pokazuju povećanje značaja Rusije na Srednjem istoku, i rast njezinog izravnog i neizravnog utjecaja na regionalne države.

Autor je politolog, stručnjak Ruskog savjeta za međunarodne poslove, stručnjak za Afganistan i države Središnje Azije.  

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće