Ruska vlada odlučila prekinuti tranzit vojne tehnike u Afganistan

Izvor: AP

Izvor: AP

Stručnjaci ističu politički karakter ove odluke, a jedan od razloga može biti i činjenica da nova misija zapadnih zemalja u Afganistanu nije zasnovana na odluci UN-a.

Vlada Rusije odlučila je obustaviti tranzit vojne tehnike NATO-a u Afganistan. Kako se navodi u odluci koju je potpisao premijer Dmitrij Medvedev, ona je donesena u vezi s činjenicom da je istekao rok važenja rezolucije sigurnosnog vijeća UN-a 1368 iz 2001. godine, u skladu s kojom je formirana misija Međunarodnih snaga za podršku sigurnosti u Afganistanu (ISAF).

 

Retrospektiva 

Kako je priopćeno na internetskim stranicama NATO-a, savez se u proljeće 2008. godine obratio Ruskoj Federaciji s molbom da joj dozvoli tranzit kopnene vojne tehnike u Afganistan kopnenim putem. Dvije godine kasnije Rusija je odobrila i tranzit iz Afganistana, tj. u suprotnom smjeru.

Rusija se sprema za „rat zvijezda”
Konfrontacija između Rusije i SAD-a sve je izraženija i u najskorije vrijeme može doslovno poprimiti kozmičke razmjere. Riječ je o tehnologijama koje razvija Amerika, a koje vrlo brzo mogu utjecati na globalni odnos snaga i opasne su po Rusiju, jer prijete da neutraliziraju ulogu njezinih Strateških nuklearnih snaga.

Zatim je 2012. godine ruska vlada odobrila i tranzit zračnim putem. Za pretovarnu točku izabrana je zračna luka u gradu Uljanovsku na Volgi. Pojedini mediji su tada pisali o razmještanju „baze NATO-a“ u Uljanovsku, što je podiglo veliku prašinu u javnosti i izazvalo prosvjede opozicije. 

Tranzit kroz Rusiju dobio je na značaju zbog poteškoća vezanih za glavnu tranzitnu maršrutu iz Karačija preko cijelog Pakistana na sjever do Afganistana. Pakistanska vojska je loše kontrolirala tu trasu, tako da su kolone NATO-ove tehnike često bile meta napada naoružanih talibana. 

 

Politički potez 

Stručnjaci naglašavaju politički karakter ovog poteza ruskih vlasti. Po mišljenju Aleksandra Hramčihina, zamjenika direktora Instituta za političku i vojnu analizu, „u ovoj odluci Moskve ima više politike“ nego razloga vezanih za prestanak važenja rezolucije Vijeća sigurnosti.

Nitko nije očekivao da će rat u Afganistanu trajati devet godina
Prije 26 godina, 15. veljače 1989., sovjetska vojska napustila je Afganistan. Za 9 godina rata tamo je poginulo gotovo 14 tisuća sovjetskih vojnika i oko 50 tisuća je bilo ranjeno. Ta kampanja i dan-danas izaziva rasprave među povjesničarima i veteranima.

Kako ističe ovaj analitičar, na odluku je moglo utjecati nekoliko faktora. Prvo, s odlaskom najvećeg dijela međunarodnih snaga znatno je smanjen i obujam tranzita, tako da Moskva neće izgubiti previše novca ako odbije vršiti transport NATO-ovog tereta preko svojeg teritorija. Drugo, Rusiji ne odgovara nova misija zapadnih zemalja u Afganistanu „Odlučna podrška“, jer ona nije zasnovana na odluci UN-a. Hramčihin također smatra da premijerova odluka može biti „nekakav odgovor“ Moskve na sankcije. 

Glavni urednik časopisa Arsenal Domovine, vojni ekspert Viktor Murahovski, smatra da je to odgovor na poteze samog NATO-a, budući da je savez prošle godine jednostrano obustavio svu suradnju vezanu za Afganistan. Analitičar naziva ovu odluku „demonstrativnim potezom“ i objašnjava zašto je ona donesena upravo sada, ističući da se Ruska Federacija do posljednjeg trenutka nadala da će „uspjeti uspostaviti suradnju u zajedničkoj borbi protiv terorizma“, tj. protiv afganistanskih talibana. „Ispostavilo se međutim, da je NATO otišao tako daleko da ne želi suradnju čak ni po ovom pitanju“, izjavio je vojni ekspert za RBTH Hrvatska.

Glavne snage međunarodne koalicije napustile su Afganistan 2014. godine. Međutim, u zemlji je ipak ostalo nešto više od 12,5 tisuća vojnika, ali u okviru nove misije „Odlučna podrška“ (u tom kontingentu većinu čine vojnici SAD-a, njih oko 10 tisuća). Službeno je njihov zadatak formuliran kao obuka afganistanske vojske i zaštita diplomatskih predstavništava.