Ulazak u NATO destabilizira Crnu Goru

TASS
Danas u posjetu Crnoj Gori dolazi generalni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg zajedno s veleposlanicima 28 članica saveza. Treba istaknuti da većina stanovnika Crne Gore ne podržava stupanje svoje zemlje u NATO. Tome se aktivno suprotstavljaju međunarodna mreža nevladine organizacije „Ne u rat – ne u NATO”, „Matica srpska”, „Pokret za neutralnost Crne Gore”, informacijski portal IN4S, list „Dan” i drugi. U vezi s događajima u Crnoj Gori zamjenik predsjednika Državne Dume Ruske Federacije Sergej Železnjak dao je za naš portal ekskluzivnu izjavu.

Kada je riječ o društvenim protestima koji u Crnoj Gori neprekidno traju od 27. rujna, htio bih istaknuti sljedeće bitne osobitosti:

Prvo, pravi uzrok takvih građanskih akcija je nagomilano nezadovoljstvo zbog negativnih posljedica dugogodišnje politike usmjerene na predaju elemenata nacionalnog suvereniteta Crne Gore vanjskim silama na upravljanje. Uslijed toga, iza fasade koja izgleda kao obnavljanje državnosti i procesa koji se nazivaju euroatlantske integracije stvoreno je mnoštvo unutarnjih problema i konflikata.

Drugo, za razliku od scenarija „narandžastih revolucija”, u akcijama u Podgorici ne nastupaju strani naručitelji i sponzori. Crnogorski protesti imaju općenacionalni i općegrađanski karakter, i zbog toga zahtjevi sudionika protesta koji zaslužuju pažnju i poštivanje.

I treće, ne može se reći da su sadašnji protesti usmjereni protiv NATO-a. Problem negativnih posljedica ulaska Crne Gore u NATO treba sagledavati u smislu katalizatora čitavog kompleksa socijalno-političkih i ekonomskih suprotnosti u ovoj zemlji.

Smatram da je za rješavanje krize potreban nacionalni dijalog koji bi bio usmjeren na stabilizaciju situacije i realizaciju daljih legitimnih političkih reformi.

U nastaloj situaciji posjeta rukovodstva NATO-a i propagandistička kampanja oko mogućeg poziva u savez samo dolijeva ulje na vatru socijalno-političkog konflikta koji se razgorjeva u Crnoj Gori. Samo logikom blokovske ekspanzije mogu se objasniti napori koje NATO ulaže u vrbovanje male balkanske države, dok s druge strane ignorira naše prijedloge da surađujemo u borbi protiv stvarne opasnosti koju predstavlja teroristička organizacija ’Islamska Država’. Kakve su teške i tragične posljedice eksperimenata vezanih za stvaranje protektorata NATO pakta – dobro je poznato i u Crnoj Gori, i na čitavom postjugoslovenskom prostoru, i na Bliskom istoku, i u Sjevernoj Africi, i u Gruziji, i u Ukrajini.

Zbog toga nije slučajno što se u Crnoj Gori članstvu u NATO-u dosljedno protivi i većina parlamentarne opozicije, i Srpska pravoslavna crkva, i mnogobrojne društvene organizacije, i mediji. Tako nešto ne bi bilo moguće kada građani Crne Gore ne bi podržavali te napore. Čak ni glasanjem za Rezoluciju o podršci integraciji u NATO, usvojenu 17. rujna, nije osigurana dvotrećinska većina, koliko je potrebno lobistima NATO-a za parlamentarnu proceduru de facto ulaska u Savez. To je u biti debakl politike koja je godinama vođena u pravcu uvlačenja zemlje u NATO.

Pažljivo pratimo razvoj situacije u Crnoj Gori i dijelimo zabrinutost njenih političara, duhovnih i građanskih lidera, a ona se tiče i mogućeg pogoršavanja višestoljetnih dobrih odnosa između Rusije i Crne Gore. Blokovska ovisnost već nanosi direktnu štetu rusko-crnogorskim odnosima, između ostalog i u vidu antiruskih sankcija, i ima negativan trend u kontekstu približavanja Crne Gore Savezu.

Borba protiv suvremenih izazova i opasnosti svjedoči o neprihvatljivosti nastavljanja s praksom prava na donošenje isključivih odluka u pitanjima vezanim za arhitekturu sigurnosti multipolarnog svijeta.

Što se tiče pitanja sigurnosti i teritorijalne cjelovitosti malih zemalja poput Crne Gore, postaje aktualno traženje i formiranje vanblokovskih rješenja.

Koliko je meni poznato, mnoge društvenopolitičke snage u Crnoj Gori zainteresirane su za razvoj rasprave na ovu temu. S obzirom na povijesnu bliskost naroda Rusije i Crne Gore, posebnu ulogu u razvoju dijaloga treba imati građanska diplomacija. Važan čimbenik je i veća razina prisustva u ruskim medijima novosti iz Crne Gore i iz čitavog balkansko-crnomorske regije.

Sergej Železnjak je potpredsjednik Državne Dume Ruske Federacije i zamjenik generalnog tajnika Jedinstvena Rusija.

Parlament Crne Gore je 17. rujna usvojio Rezoluciju o pružanju podrške integraciji u NATO za koju je glasalo 50 od 79 zastupnika. Protiv rezolucije je glasalo 26 zastupnika (Demokratski front, Demos, Socijalistička narodna stranka i neovisni kandidati), troje je bilo uzdržano. Jedan od lidera Demokratskog fronta, Milan Knežević, pokrenuo je inicijativu za formiranje „Anti-NATO saveza” kao široke društvenopolitičke i građanske koalicije.

U Podgorici je 27. rujna ispred zgrade parlamenta otpočeo protestni miting koji će trajati do ispunjenja zahtjeva. Inicijator je Demokratski front. Sudionici protesta zahtijevaju ostavku premijera Mila Đukanovića, formiranje prijelazne vlade i održavanje slobodnih demokratskih izbora. Osmog dana protesta okupljenim građanima se obratio Mitropolit crnogorski i primorski Srpske pravoslavne crkve Amfilohije. Danas je već osamnaesti dan neprekidnog protesta, koji je već postao centralna tema društvenopolitičkog i medijskog života Crne Gore.

Andrija Mandić, jedan od lidera Demokratskog fronta, 12. listopada je napisao otvoreno pismo veleposlanicima 28 članica NATO-a, u kojem je izjavio da se učlanjenje Crne Gore u NATO, koje sprovodi „nelegitimna Đukanovićeva vlada”, ne može tretirati kao legitimno i zakonito, jer se „apsolutna većina građana Crne Gore protivi ulasku u NATO i tu odluku nikada ne bi priznala”.

U ovom trenutku crnogorski aktivisti međunarodnog pokreta „Ne u rat – ne u NATO” pozvali su sve ljude koji nisu ravnodušni da dođu na akciju protesta na dan dolaska delegacije NATO pakta u Crnu Goru.

Više