Crna Gora i Albanija dospjele pod ruske sankcije

Ruski premijer Dmitrij Medvedev 13. kolovoza potpisao je uredbu kojom se embargo na prehrambene proizvode proširuje na još pet zemalja: Albaniju, Crnu Goru, Island, Lihtenštajn i Ukrajinu. Ranije su se ove zemlje priključile odluci Europske unije o produljenju sankcija protiv Rusije. Priključenje sankcijama bio je svjestan izbor tih zemalja, koji znači spremnost na odgovor ruske strane, objasnio je vođa ruske vlade. S druge strane, zabrana uvoza poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine će stupiti na snagu samo ukoliko Ukrajina primijeni gospodarski dio Sporazuma o pridruživanju Europskoj uniji.

Tko će najviše nastradati?

U Rusiji uništili više od 300 tona povrća, sira i mesa Uništavanjem prehrambenih proizvoda koji su pod embargom vlada se bori protiv korupcije, smatraju u Rosselhoznadzoru.

Prema ocjenama stručnjaka, posljedice trgovinskih ograničenja prije svega će osjetiti gospodarstvo Ukrajine, s obzirom na njezin obujam trgovine s Rusijom. "Čak i nakon smanjenja trgovinskih aktivnosti, u 2014. je u Rusiju iz Ukrajine uvezeno proizvoda u vrijednosti od 9,8 milijardi dolara", - rekla je Vera Kononova iz Instituta za kompleksna strateška istraživanja (IKSI). Pritom je, prema podacima Ministarstva ekonomskog razvoja Rusije, u Rusiju uvezeno hrane i poljoprivrednih sirovina u vrijednosti od 1 milijarde dolara. Prema podacima Instituta za kompleksna strateška istraživanja (IKSI), u Rusiju je 2014. uvezeno 19% ukrajinskog izvoznog mesa i mesnih prerađevina, 63% izvozne ribe, 21% izvoznog mlijeka i mliječnih proizvoda, 34 % izvoznog povrća i 7% izvoznog voća.

Druga zemlja koju će sankcije najviše pogoditi je Island. Prema podacima ComTradea, ukupni izvoz Islanda u Rusiju u 2014. godini iznosio je 249,5 milijuna dolara, od čega se 204 milijuna dolara odnosilo na ribe i plodove mora. Konkretno, u novčanom smislu, izvoz tih proizvoda u Rusiju prošle se godine povećao za gotovo 2 puta u odnosu na 2013. Prema ruskim poslovnim novinama Vedomosti, koje se pozivaju na suradnika jedne velike ribolovne tvrtke, iz Islanda se uvozi 60-65% ribe u europski dio Rusije. "Alternativa koje bi to mogle zamijeniti je malo" - kaže Daria Snitko, analitičarka u Centru za ekonomska predviđanja Gazprombanka. Prema njezinim izračunima, povećat će se uvoz iz južnoameričkih i azijskih zemalja, što bi kao posljedicu moglo imati promjenu asortimana uvozne ribe: rashlađene proizvode zamijenit će smrznuti, a ulovljenu ribu riba iz umjetnog uzgoja.

Infografika: Koje zemlje-uvoznice su profitirale zbog ruskih sankcija na prehrambene proizvode? Povećati sliku.

Sporni rezultati

Što se Crne Gore i Albanije tiče, sankcije će utjecati uglavnom na izvoz voća. Prema podacima ComTradea, 2014. godine je Rusija postala važno tržište za Albaniju, koja je u Rusiju izvezla 7,3% svog cjelokupnog izvoza hrane. Isporuka albanskog voća i orašastih plodova narasla je 14 puta, do 4,6 milijuna dolara, a povrća 2 puta, do 1,2 milijuna dolara. Prema mišljenju Darje Snitko, voće i povrće iz Albanije može zamijeniti ono iz Turske i sjevernoafričkih zemalja.

Što znači uništavanje namirnica pod ruskim embargom? Od 6. kolovoza ruske vlasti su odlučile da će uništiti proizvode koje su zaplijenile na granici, a koji su dospjeli pod ruski embargo.

Za Crnu Goru gubitak ruskog tržišta gotovo da se neće osjetiti. Prema Veri Kononovoj iz Instituta za kompleksna strateška istraživanja, Rusija je činila samo 0,1% izvoza prehrambenih proizvoda Crne Gore u kategorijama koje podliježu sankcijama. Od opskrbe Rusije voćem i povrćem Crna Gora dobivala je manje od 1% ukupnih izvoznih prihoda. U 2014. uvoz  povrća i voća iz Crne Gore uvoz nije bio viši od 25000 dolara.

Iz Lihtenštajna se, prema podacima Savezne carinske službe, nisu uvozile zalihe govedine, svinjetine, ribe i školjaka, mliječnih proizvoda i sireva, povrća, voća i orašastih plodova.

Pod embargo nisu dospjele druge zemlje koje su se priključile sankcijama protiv Rusije: Gruzija, Švicarska, Japan.