Ranije je priopćeno da je kandidatura Crne Gore podržana i u Bruxellesu i u strukturama Saveza, uključujući i njenog generalnog tajnika J. Stoltenberga. I osim toga što je pitanje stupanja Crne Gore u NATO i dalje otvoreno, mnoge okolnosti upućuju na to da se odluka o prijemu ove zemlje u Savez, iako je prije svega politička, ipak u izvjesnoj mjeri i isplati NATO-u i najvjerojatnije će biti potvrđena do kraja godine. Pogledajmo ključne čimbenike koji utječu na razvoj situacije u balkanskoj regiji:
Strateški čimbenik: prijemom Crne Gore NATO „zatvara“ stratešku rupu na Jadranu. Nije slučajno posljednje širenje Saveza 2009. godine obuhvatilo balkanske zemlje, i to baš Hrvatsku i Albaniju. Na taj način će čitavo područje Jadranskog mora sa zemljama koje izlaze na njega biti podvedeno pod standarde i kontrolu NATO pakta, što će pojednostaviti manevriranje i vojnu kooperaciju u regiji. Osim toga, sistem sigurnosti u regijama se upravo destabilizira priljevom imigranata s Bliskog istoka i albanskih naoružanih bandi, kao i postupnom kriminalizacijom pojedinih područja Srbije i Makedonije, što je sasvim logičan argument za potrebu kontrole tog sistema i njegovog kasnijeg korigiranja.
 |
| Što će Crna Gora bez ruskih turista? Neprijateljskom politikom prema Rusiji crnogorske vlasti mogu lišiti svoju zemlju glavnog izvora prihoda. |
Politički čimbenik: stupanje Crne Gore u NATO na neki način će iritirati Srbiju i Rusiju. Što se tiče Srbije, novo širenje NATO-a na susjednu Crnu Goru podrazumijeva znatno sužavanje prostora za donošenje važnih vanjskopolitičkih odluka, i smanjenu mogućnost za vršenje političkih pritisaka na crnogorsko rukovodstvo. Što se Rusije tiče, stupanje Crne Gore u NATO potencijalno može stvoriti nedruželjubivo ili antirusko raspoloženje u ovoj balkanskoj zemlji, što će označavati postupno smanjenje ruskog prisustva u vidu kapitala i investicija.
Čimbenik prestiža: Širenje NATO-a će omogućiti da se, s jedne strane, demonstrira vitalnost vojnopolitičkog saveza, koji se tijekom proteklog desetljeća suočava s krizom identiteta u smislu cilja njegovog postojanja, a s druge će potvrditi da je Savez i dalje privlačan, prije svega za „kolebljive“ zemlje, koje su na neki način vezane za Rusiju.
Uzimajući u obzir i politički smjer M. Đukanovića, koji je orijentiran na integraciju sa zapadnim strukturama, EU i NATO, kao i mjere crnogorskog rukovodstva usmjerene na implementaciju zapadnih standarda u vojnoj sferi i na sprovođenje liberalnih reformi u socijalnoj i ekonomskoj sferi, može se reći da će Crna Gora vjerojatno u dogledno vrijeme biti primljena u Savez.
Prema službenom diskursu Crne Gore, pridruživanje NATO paktu je isključivo pozitivna i ispravna vanjskopolitička odluka, iz više razloga. Prije svega, stupanje u NATO se asocira s automatskom garancijom stupanja u EU, što je važna vanjskopolitička stavka. Osim toga, Crna Gora uz pomoć NATO-a dobiva garancije sigurnosti, što crnogorsko rukovodstvo shvaća kao potrebu u uvjetima nestabilnosti i povećanih sigurnosnih rizika na Balkanu. Osim ostalog, Crna Gora stupanjem u NATO dobiva mogućnost da se deklarira kao neovisni akter na svjetskoj političkoj sceni. Doduše, pitanje je koliko će ona u tom slučaju zaista biti neovisna, s obzirom da Savez zahtijeva od svojih članica unifikaciju procedura i standarda.
Prava korist od stupanja u NATO za Crnu Goru se svodi na mogućnost produbljivanja procesa integracije s Europskom unijom zahvaljujući konsenzusu i kooperaciji s mnogim zemljama u okviru NATO-a kao druge zapadne strukture. Ako govorimo o žrtvi koju podrazumijeva takvo političko rješenje, ona bi ovako izgledala:
1. Raskol crnogorskog društva po pitanju stupanja u NATO. U ovom trenutku se primjećuje konfrontacija između prozapadnih (ili proatlantskih) sila i onih koji se zalažu za neutralnost Crne Gore (na primjer, „Pokret za neutralnost Crne Gore“). Prema službenim sociološkim podacima, broj pristalica i protivnika stupanja Crne Gore u NATO je otprilike isti. Međutim, de facto je znatno više onih koji bi željeli da Crna Gora ostane neutralna država.
2. Obaveze vezane za povećanje vojnog budžeta. Osim toga, članstvo u NATO-u podrazumijeva i obveze u vidu pružanja podrške vojnim operacijama Saveza, realizacije raznih humanitarnih misija, itd.
3. Potreba za usaglašavanjem poteza i za konzultacijama s rukovodstvom Saveza, ne samo povodom vojnopolitičke suradnje, nego i povodom konkretnih vanjskopolitičkih koraka.
4. Pogoršanje odnosa sa Srbijom, jer stupanje njenog susjeda i tradicionalnog partnera u NATO pakt remeti stratešku sliku čitave regije i premješta je u spektar utjecaja zapadnih struktura. Srpsko rukovodstvo je nekoliko puta izjavljivalo da prioritet u vanjskoj politici ima princip neutralnosti, a što se tiče srpske javnosti, apsolutna većina je protiv širenja NATO-a na Balkanu.
Što Rusija treba očekivati?
I pored toga što je premijer Crne Gore M. Đukanović potvrdio ruskom rukovodstvu da „euroatlantska integracija neće smetati suradnji s Rusijom“, ipak će najvjerojatnije doći do izvjesnog zahlađenja bilateralnih odnosa. S obzirom da je crnogorskoj političkoj eliti potrebna apsolutna podrška stanovništva kada je riječ o stupanju u NATO, može se očekivati da će preko medija, nevladinih udruga i raznih fondova biti organizirana kampanja usmjerena na diskreditaciju Rusije i odbacivanje svega što je rusko u očima običnih građana. Najvjerojatnije će pojedinačni slučajevi antiruske retorike poprimiti sistemski karakter i daleko veće razmjere. Osim toga, može se reći da su učestali napadi crnogorskih vlasti na ruske poduzimače i vlasnike nekretnina, pod izgovorom da oni krše zakone Crne Gore.
Rusija treba biti spremna na takav zahvat i reagirati prilično suzdržano. Rusiji će kao važan orijentir u korigiranju njene politike prema Crnoj Gori poslužiti činjenica da se ubuduće po pitanju vanjske politike Crne Gore ne treba obraćati Podgorici, nego sjedištu Sjevernoatlantskog saveza u Bruxellesu.
Darja Basova je analitičarka Moskovskog državnog sveučilišta međunarodnih odnosa (MGIMO).
Ruski tekst na stranicama RSMD.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
