Tko danas živi u Moskovskom Kremlju?

Drevna moskovska tvrđava, nekada rezidencija ruskih careva, sve do sredine prošlog stoljeća nije obuhvaćala samo državna zdanja, crkve i muzeje. U vrijeme careva sam carski dvor nije se prostirao na velikom području. Veći dio Kremlja činile su prometne ulice s privatnim imanjima uglednih bojara, dvorištima zanatlija i svećenika i uobičajenim gradskim pejzažom.

Za vrijeme boljševika situacija se nije mijenjala sve do sredine šezdesetih godina prošlog stoljeća. U Kremlju su, na isti način, službeno živjeli ljudi. Među prvima, poslije Revolucije, ovdje je stigao Vladimir Lenjin, a za njim su se u kremaljske stanove ustremili sovjetski funkcionari s obiteljima. Sve koji nisu bili neposredno vezani sa sovjetskom nomenklaturom iselili su, a na njihova mjesta doveli "svoje". "U Kremlju, kao i u cijeloj Moskvi, vodila se neprekidna borba za stanove kojih nije bilo dovoljno", pisao je revolucionar Lav Trocki. Na kraju se unutar crvenih zidina naselilo više od dvije tisuće ljudi.

Kremaljskim stanovima odzvonilo je za vrijeme Nikite Hruščova koji je 1955. godine zabranio da se na teritoriju tvrđave živi. Posljednji stanovnici zadržali su se do 1961. godine, nakon čega tamo više nema stanova. Znači li to da u Kremlju nitko ne živi?

Predsjednička pukovnija

Vladimir Astapkovič/Sputnik

Na prostoru Kremlja u povijesnoj zgradi Arsenala nalaze se vojarne Predsjedničke pukovnije, jedinstvene vojne jedinice koja osigurava sigurnost visokih državnih dužnosnika i čuva kremaljske dragocjenosti. Ovi vojnici drže počasnu stražu kod Groba neznanog junaka i Lenjinovog mauzoleja i sudjeluju u svim svečanim ceremonijama. Oni su zaštitni znak Kremlja, njihov je izgled doveden do savršenstva (čak se i priprema obuće Počasne straže odvija u sedam faza i traje gotovo 24 sata).

Oni borave i treniraju unutar kremaljskih zidina. Ustaju u šest sati ujutro, postrojavaju se i rade jutarnju gimnastiku. "Radimo vježbe, trčimo otprilike dva kilometra. Treniramo na području Kremlja, za to postoji specijalno mjesto", kaže vojnik Nikolaj Tarov. Poslije toga je nastava ili strojeva obuka. Slobodno vrijeme je poslije 18 sati. Dan završava večernjom šetnjom, ali vojnici i tada moraju ići u stroju. Povečerje je u 22 sata.

Kirill Zikov/Moskva Agency

Vojnik Predsjedničke pukovnije može sam izaći izvan kremaljskih zidina tek nakon četiri mjeseca službe, pod uvjetom da je položio ispite. Mobilni su telefoni dozvoljeni, ali bez upotrebe interneta i fotografiranja. Za pušenje postoji specijalno mjesto, dok je alkohol strogo zabranjen.

Brojnost formacije vojna je tajna. Predsjednička pukovnija tradicionalno se smatra kadrovskom rezervom svih službi i jedinica Federalne službe osiguranja. Oni čuvaju, između ostalog, predsjednika i visokopozicionirane dužnosnike.

Sova i deset jastrebova

Ilja Pitaljev/Sputnik

Postoje i drugi čuvari sa službom i mjestom boravka u Kremlju. To je sova ušara Fil i desetak jastrebova. Oni su specijalno obučene ptice koje isto štite kulturnu baštinu, ali od druge pošasti, vrana koje od davnina obitavaju na Borovickom brdu.

Ilja Pitaljev/Sputnik

Borba protiv vrana u Kremlju odavno se vodi. U početku ih nisu voljeli zbog praznovjerja da "crnilo" koje se nadvija iznad Kremlja nagovještava rat ili glad. Kasnije se borba protiv vrana počela objašnjavati praktičnijim argumentima: vrane privlači pozlata na kupolama crkvi, čije listiće gule.

Isprobavani su najrazličitiji načini borbe. Za vrijeme Lenjina na ptice se pucalo iz pušaka, ali to je ometalo glavnog ideologa u radu. Zatim se prešlo na manje krvav način, ozvučenje s agresivnim tonovima. Ni to nije funkcioniralo. Onda su 1973. godine u Kremlju osnovali ornitološku službu i počeli uzgajati sokolove. Kako se ispostavilo, oni nisu bili najbolji izbor. Zamijenjeni su prvo jastrebovima, a zatim sovama. Sove ušare su prirodni neprijatelji vrana.

Vladimir Vjatkin/Sputnik

"Sove su aktivne u svim vremenskim prilikama, i noću i danju, lete sporo iznad jata vrana i hvataju svaku pticu do koje dosegnu", napominju iz Federalne službe osiguranja.

Ilja Pitaljev/Sputnik

Kremaljske ptice borave u Tajnickom vrtu. Njihov glavni zadatak nije uništavati vrane, već ih rastjerivati. I zasad to funkcionira. Po riječima zaposlenih u Kremlju, vrane su počele zaobilaziti Kremlj.

Predsjednik ne živi u Kremlju

Predsjednička rezidencija, Novo Ogarjovo Vladimir Rodionov,

Sergej Veličkin/TASS

Bez obzira na to što je riječ o službenoj rezidenciji predsjednika Ruske Federacije, Vladimir Putin ne živi u Kremlju. U povijesnom zdanju moskovskih departmana Senata izgrađenom po nalogu Katarine Velike nalazi se njegov radni i svečani kabinet.

Putin živi u rezidenciji Novo Ogarjevo, imanju iz 19. stoljeća u Moskovskoj oblasti, gdje između ostalog, i radi. Koje su još rezidencije na raspolaganju ruskom predsjedniku, pročitajte ovdje.