Uspenska saborna crkva izgrađena je krajem 15. stoljeća. To je glavna crkva u Kremlju u kojoj su krunjeni i vjenčavani s carstvom vladari Rusije. Požar iz 1626. godine ozbiljno je oštetio crkvu, a u razdoblju od 1642. do 1643. car Mihail Fjodorovič naredio je da se obiju stare freske i crkva ponovo oslika.
Kako su se samo suvremeni restauratori zapanjili kada se ispod ikonostasa pojavio stari živopis.
"Otkrili smo tri nivoa ornamenata bez teksta i iznad njih medaljone s likovima svetitelja", kaže kustos crkve Aleksej Berkov. Dvije gornje kompozicije živopisane su 1643. godine, kao i veći dio fresaka u crkvi. Donje potječu ili s kraja 15. stoljeća, kada je urađen prvi ikonostas, ili iz 1515. godine, kada je završeno oslikavanje crkve. Na jednoj od fresaka pronađeni su tragovi pričvršćivanja prvog ikonostasa i to nam omogućava da razumijemo kako su se freske sačuvale. Najvjerojatnije je bilo nezgodno da se obijaju. Restauratori nastavljaju tragati za drevnim živopisom i na drugoj strani.
Poslije ulaska u Moskvu Napoleonove vojske 1812. godine, iz Uspenske saborne crkve nestalo je gotovo cjelokupno srebro. Sačuvan je samo sarkofag s moštima mitropolita Jone, koji se po predaji pojavio pred Francuzima s prijetećom šakom, pa nisu htjeli riskirati. Ali kada se Napoleonova vojska povlačila, plijen, a bilo je to oko 300 kilograma plemenitog metala, oduzet je i vraćen u crkvu. U tom trenutku metal je već bio pretopljen, pa je 1817. godine od njega napravljen crkveni luster, polijelej, ukrašen cvjetovima i vinovom lozom.
Prije nekoliko stoljeća na teritoriju Moskovskog Kremlja živjeli su boljari, trgovci, nalazila se manastirska podvorja i službeni stanovi činovnika. Ovdje su bile tijesne, uske ulice prepune raznih zgrada. Od vremena Ivana Trećeg stalno se nešto rekonstruiralo, prosjecane su nove ulice, rušene stare zgrade i građene nove, postavljani i uklanjani spomenici.
Kremlj danas čine prostrani trgovi i zeleni parkići. Ali sačuvana je i jedna bezimena ulica koja se nalazi između Patrijaršijskog dvorca i Uspenske saborne crkve. Ona vodi od Sabornog trga, s jedne strane, do glavnog ulaza u crkvu, s druge. Želite vidjeti kako je nekada izgledao Kremlj? Orijentirajte se prema križu s lijeve strane od zdanja Uspenskog sabornog hrama.
Kremlj je ostao bez brojnih spomenika arhitekture kako u prvom desetljeću poslije revolucije, tako i tijekom mnogih rekonstrukcija prije nje. Na mjestu nekih od njih ostali su zanimljivi artefakti. Ostaci temelja Malog Nikolajevskog dvorca koji je volio posjećivati car Nikolaj Prvi nalaze se na trgu preko puta Car-zvona. U blizini se kroz staklo vide i ostaci Čudovskog manastira, srušenog 1929. godine. Iza arheoloških iskopina nalazi se novi podzemni muzej koji će uskoro biti otvoren.
U Ugaonoj arsenalskoj kuli (pored Groba neznanog junaka) nalazi se jedini sačuvani bunar u Kremlju i jedan od najstarijih u Moskvi. Kula je izgrađena krajem 15. stoljeća upravo na mjestu izvora kako bi se u slučaju opsade tvrđava opskrbila vodom. Izvor se pokazao kao vrlo ćudljiv, a nivo vode nekoliko se puta toliko podizao da je plavio čitav prostor. Sovjetski stručnjaci su tek 1975. godine shvatili kako je u prošlosti rješavan taj problem. Ispostavilo se da od bunara vodi galerija prema podzemnoj rijeci Neglinki gdje otječe suvišna voda. A kada galeriju zakrči smeće, izvor plavi kulu. Bunar se danas ne koristi premda je tehnički ispravan i voda otječe u Neglinku. Turistima je zabranjen posjet iz sigurnosnih razloga.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
