8 službenih rezidencija ruskog predsjednika Vladimira Putina

Kremlin.ru
Putin posjeduje skroman stan, no koristi brojne rezidencije, od Staljinove dače do dvoraca Romanovih.

1. Novo-Ogarjovo u Moskovskoj oblasti

Ovo mjesto je Putinov dom.

Imanje se nalazi na zapadu Moskovske oblasti nedaleko od prijestolnice. Ova lokacija u Odincovskom rajonu nije državna tajna i lako se može naći preko Google Karata.

Novo-Ogarjovo je Putinova službena rezidencija od 2000. Premda ruski predsjednik nije vlasnik imanja, ono je za njega dom, s obzirom na to da je on tu ostao živjeti i dok je bio premijer Rusije od 2008. do 2012. godine. Po ruskom zakonu, svaki bivši predsjednik može izabrati rezidenciju koja će mu biti dana na doživotno korištenje. Kada je 2008. godine napustio dužnost predsjednika, Putin je za svoju rezidenciju izabrao Novo-Ogarjovo.

Glavno zdanje na imanju podignuto je u 19. stoljeću po nalogu brata cara Aleksandra III., velikog kneza Sergeja Aleksandroviča. Kasnije je korišteno kao rezidencija u kojoj je sovjetska vlast dočekivala strane delegacije.

Za razliku od Bijele kuće, Novo-Ogarjovo je zatvoreno za javnost. No u ovoj jednosatnoj emisiji imate priliku zaviriti u unutrašnjost vile. U 38. minuti i 16. sekundi materijala možete čak vidjeti što se nalazi u Putinovom hladnjaku.

2. Kremlj

Moskovski Kremlj je glavna službena rezidencija svakog ruskog predsjednika.

Predsjednikov ured se nalazi u Senatskom dvorcu Kremlja. To je povijesno zdanje podignuto po naređenju Katarine Velike. Radovi na njemu su trajali od 1776. do 1787.

Predsjednički ured se nalazi u središtu sjevernog krila zgrade. Za razliku od američkog predsjedničkog kabineta, ured ruskog predsjednika je pravokutan. Prozori se nalaze s lijeve strane predsjednikovog stola, a ne iza njega, kao u Ovalnom uredu Bijele kuće. Predsjednikov stol se također razlikuje od onog u Bijeloj kući: posjeduje produžetak u prednjem dijelu, gdje ruski predsjednik održava sastanke jedan na jedan s državnim dužnosnicima. Zidovi kabineta pokriveni su panelima od hrastovog drveta, a strop krase ornamenti i dva velika lustera.

Na stolu je nekoliko telefonskih uređaja koji su dio sigurnog komunikacijskog sustava ruskog predsjednika.

Međutim, za razliku od američkog predsjednika koji živi u Bijeloj kući, Putin ne živi u Kremlju. Naravno, uvijek može svratiti u svoj ured helikopterom ili automobilom.

3. Nepoznati stan na nepoznatoj adresi

Ovo je jedina rezidencija koja službeno pripada Putinu kao punopravnom vlasniku. Radi se o stanu od 77 metara četvornih, koji je izuzetno skroman za jednog predsjednika. Malo se zna o tome kako stan izgleda, ne zna se čak ni okvirna adresa. Samo informacija o njegovoj veličini ukazuje na to da se radi o dvosobnom ili trosobnom stanu u stambenoj zgradi negdje u Rusiji. Najvjerojatnije u Sankt-Peterburgu, gdje je Putin odrastao.

Predsjednik Putin također posjeduje garažu od 18 četvornih metara.

4. Stan u Moskvi koji iznajmljuje država

Putinova adresa u Moskvi objavljena u medijima je Akademika Zelinskog br. 6. Stan ima 153,7 četvornih metara. Bio je dodijeljen Putinu na korištenje kada je postao premijer za vrijeme Borisa Jeljcina 90-ih. Iako se ne zna na kojem katu se stan nalazi, dostupno je nekoliko fotografija njegovog interijera.

5. Bočarov Ručej u Sočiju

Osim glavne rezidencije, predsjednik Putin ima više rezidencija diljem Rusije. Jedna od najpoznatijih je Bočarov Ručej u Sočiju.

Gradnja ove vile je počela na inicijativu Klimenta Vorošilova, narodnog komesara SSSR-a za vojsku i mornaricu za vrijeme Josifa Staljina, a završena je 1955. godine. Ovu državnu daču često su posjećivali sovjetski lideri Hruščov i Brežnjev. U suvremenoj Rusiji, Bočarov Ručej je postao ljetna rezidencija ruskog predsjednika i jedina državna dača na obali Crnog mora.

Putin se ovdje 2008. godine sastao s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom, a 2018. godine je na istom mjestu s cvijećem dočekao njemačku kancelarku Angelu Merkel.

6. Rezidencija Valdaj

Još jedna službena rezidencija nalazi se u Novgorodskoj oblasti. Poznata je pod tri imena: Valdaj, Užin i Dolgije Borodi.

Ova rezidencija je prvotno planirana kao Staljinova dača, no sovjetski lider je smatrao da je suviše nesigurna. Naime, rezidencija je 30-ih godina bila jedina građevina na malom poluotoku, okružena gustom šumom, i imala je samo jedan izlazni put prema središnjem dijelu kopna.

Ipak, rezidencija Valdaj završena je 80-ih. Prvi predsjednik Rusije Boris Jeljcin volio je ovdje dolaziti na pecanje. Kada ga je Putin naslijedio na položaju predsjednika, također je stekao pravo na korištenje ove rezidencije.

U jednoj od kuća možete čak odsjesti i provesti nekoliko noći, ali ne u samom predsjedničkom zdanju. To će vas koštati samo oko 800 dolara (50 000 rubalja) za minimalni aranžman od dva noćenja.

7. Konstantinovski dvorac u Sankt-Peterburgu

Dvorac koji je nekad pripadao carskoj obitelji Romanov nalazi se na obali Finskog zaljeva, samo 20 kilometara od centra Sankt-Peterburga.

Petar Veliki ga je prvobitno zamislio kao carsku rezidenciju koja bi nadmašila slavu Versaillesa. Kasnije je tu živio veliki knez Konstantin Pavlovič.

U sovjetsko su doba na imanju, koje je bilo poznato kao Kongresni dvorac i koje je teško oštećeno u Drugom svjetskom ratu, bili smješteni učenici Arktičke srednje škole. Nakon raspada SSSR-a zgrada je polako propadala sve do početka 2000-ih, kada je Predsjedništvo započelo veliku restauraciju imanja.

Premda Putin ovdje ne živi, lokacija se često koristi za službena događanja. Konstantinovski dvorac je bio domaćin susreta G-8 2006. godine i G-20 2013. godine.

8. Jantar u Kalinjingradu

Ova rezidencija ruskog predsjednika u Kalinjingradu podignuta je na mjestu gdje se nekada nalazila rezidencija prvog kancelara Njemačkog Carstva Otta von Bismarcka.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata tu su bile barake njemačkog Ratnog zrakoplovstva (Luftwaffe). Službena rezidencija u današnjem obliku podignuta je tek 2001. godine. Otvorio ju je tadašnji predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev.

Iako rezidencija službeno pripada uredu predsjednika, u njoj su boravili samo premijer Dmitrij Medvedev i ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće