Rusi zgroženi intervjuom TV voditeljice Ksenije Sobčak s psihopatom

Krajem rujna 2000. godine, u centru Rjazanja, dvije djevojke vraćale su se noću kući s pravoslavnog festivala "Vjera, Nada, Ljubav". Četrnaestogodišnjoj Jekaterini Martinovoj i sedamnaestogodišnjoj Jeleni Samohinoj približio se i zaustavio automobil. Za volanom je sjedio pedesetogodišnji muškarac, a pored njega, kako se u prvi mah činilo, mladić. Kasnije će se ispostaviti da je to bila kratko ošišana ženska osoba. Ponudili su djevojkama piće i da se malo provozaju. One su prihvatile i ušle u automobil. Naredne gotovo četiri godine više nitko ništa o njima nije čuo.

"Vozač", pedesetogodišnji Viktor Mohov, tri godine ranije počeo je praviti bunker ispod garaže u dvorištu svoje kuće u gradu Skopinu. On je tu doveo Katju i Lenu i zatočio ih u bunkeru naredne tri godine i sedam mjeseci.

Mohovljeva "kompanjonka" Jelena Badukina pomogla je Mohovu da prvi put siluje djevojke i više se nije pojavljivala. Skopinski je manijak zarobljene djevojke silovao više od 900 puta. Lena je tri puta zatrudnjela. Dvoje djece rodila je u bunkeru, a treće, mrtvo, na slobodi.

Oslobođene su u svibnju 2004. godine. Katja je doturila ceduljicu djevojci koja je iznajmljivala sobu kod Mohova. On je osuđen na 17 godina zatvora. U ožujku ove godine izašao je na slobodu i ravno se iz zatvora uputio u televizijsku emisiju. 

Skopinski manijak Viktor Mohov

Ksenija Sobčak/YouTube

Televizijska voditeljica i bivša kandidatkinja na predsjedničkim izborima u Rusiji Ksenija Sobčak pustila je na svom kanalu na YouTube servisu film-intervju "Razgovor na slobodi", u kojem joj je sugovornik Viktor Mohov. U tri dana film već ima 4 milijuna pregleda, podijelio je javnost i poslužio kao povod za provjeru istražnih organa.

Skopinski manijak želi "pomoći" jednoj od svojih žrtava da ponovo zatrudni

Na početku intervjua Mohov priznaje da mu pažnja novinara pričinjava veliko zadovoljstvo. "Krivicu sam iskupio, svakako. Što sada, cijeloga života trebam patiti? Djevojke su u redu i ja sam sretan zbog toga", kaže on. Na pitanje smatra li sebe dobrim čovjekom ovaj sada već sedamdesetogodišnjak odgovara: "Pa, malo sam pogriješio, ali kome se to nije dogodilo?"

Ksenija Sobčak u filmu razgovara s istražiteljem Rjazanjskog tužiteljstva, kao i žrtvom Katjom Martinovom, a riječi Mohova komentira neovisni stručnjak i profiler koji surađuje s FSB-om. U filmu se pritom gotovo uopće ne otkriva kako je tekla istraga, ali se previše pažnje posvećuje detaljima silovanja i seksualnom životu Mohova. Recimo, kako je birao koga će silovati, kako ih je prisiljavao na seksualni odnos i u kojoj pozi, kakve pornografske materijale voli gledati i kako je izgledalo njegovo prvo seksualno iskustvo. 

Viktor Mohov ispred ulaza u "bunker"

Ksenija Sobčak/YouTube

Veselim glasom Mohov izjavljuje da bi se htio vidjeti s djevojkama, zamoliti ih za oprost i pronaći djecu koju mu je rodila Jelena. Kaže da je bio zaljubljen u Katju i da je i sam bio talac situacije. "Našao sam se u bezizlaznoj situaciji. Nisam ih mogao ubiti, a bojao sam se pustiti ih. Izgleda da sam bio talac. Patile su i one, i ja."

Jekaterina Martinova i Ksenija Sobčak

Ksenija Sobčak/YouTube

U određenom trenutku on kaže da je spreman pomoći Leni da zatrudni. "Rodila je moju djecu i više ne može. Tako da ne znam... Trebao bih se opet pozabaviti njome."

"Od manijaka se ne smiju praviti zvijezde"

U Rusiji se emitira mnogo televizijskih serija i emisija o manijacima. Međutim, ovoga je puta publika elektronskih medija takvu otvorenost dočekala na nož.

"Ksenija Sobčak objavila je potpuno nemoralan i monstruozan film o skopinskom manijaku s njim u glavnoj ulozi... Molim sve prijatelje i pratitelje - NE GLEDAJTE taj film, ne povećavajte mu broj pregleda. Radije se požalite na film, da bi ga YouTube blokirao", piše korisnica Darja Čaban. 

Jekaterina Martinova

MUP RF

Suosnivačica mreže za podršku žena "TiNeOdna" (hrv. Nisi sama) Aljona Popova kaže: "Od manijaka se ne mogu praviti zvijezde, ne treba im omogućavati da govore i davati im pristup medijskim platformama. To vodi ka humaniziranju zločinca i njegovom pravdanju. Pisati samo kroz prizmu istrage, žrtava i stručnjaka."

Mnoge su revoltirale ne samo izjave Mohova, koji se uopće ne kaje, nego i promocija siledžije: "U p.m.! Otišao sam u zatvor kao manijak, a izašao kao medijska ličnost. Kakvo je to sr...e?"

"Odlična brendirana roba. Još uvijek se nije pojavila, ali o njoj se već govori. Hvala @xenia_sobchak."

Voditeljici su već zamjerili na reklami u filmu. "Ksenija Sobčak ne sjedi prekriženih ruku. Ona ima žalostan izraz lica. Frizuru. Postavlja pitanja tipa: 'Recite, je li činjenica da se jedna od žrtava dva puta porodila u zatočeništvu i da joj je manijak oduzeo oba djeteta na određeni način utjecala na nju?' Ksenija ima i reklame. Mogla ih je u ovom izdanju i preskočiti, kao i samo izdanje, ali one su tu. Reklamiraju se PCR testovi. Brzo, zgodno i bez zatvaranja (karantene)", piše filmska kritičarka Zinaida Prončenko. 

Jekaterina Martinova i Jelena Samohina

MUP RF

Odmah nakon pojave filma čuli su se prijedlozi da se počiniteljima teških zločina zabrani da nastupaju u javnosti, a Istražni odbor sprema se provjeriti može li se Mohovljeva izjava o "pomoći u začeću" tretirati kao prijetnja.

Jelena Samohina

MUP RF

Pisao joj je na društvenim mrežama i u tome je problem

Voditeljica ne smatra da je prešla granicu. Prije nego što se film pojavio, ona je na svom Instagramu napisala. "Mi kao novinari imamo pravo istraživati granice dobra i zla. Priroda zla ne može se razumjeti dok se ne kroči na njegov teritorij."

Mnogi aktivisti za ljudska prava smatraju da je zabrana sudjelovanja u televizijskim emisijama i sprečavanje otvorenog razgovora u medijima pogrešno. "Odnos prema Mohovu nedvosmislen je. Postavlja se pitanje slobode govora i ono nije tako jednostavno. Sve ovisi o tome na koji će način u konačnoj verziji biti upakirane riječi skopinskog manijaka", smatra direktorica Centra za zaštitu prava medija Galina Arapova. Ona vjeruje da je za društvo korisno da se u novinarskoj formi, ali ne i u talk show emisiji, pokaže koliko su takvi ljudi opasni.

Ksenija Sobčak

Ksenija Sobčak/YouTube

"Umjesto zabrane, država bi trebala razraditi sustav zaštite žrtava nasilja", smatra doktorandica prava i direktorica centra "Nasiliju.net" (hrv. Ne nasilju) Anna Rivina. U ovom trenutku u zemlji ne postoji takav zaštitni mehanizam, kao što je izricanje mjere zabrane približavanja žrtvi nasilja ili zabrana komunikacije s njom na društvenim mrežama. Postoji kontrola kazneno-popravnog sustava i policije, što Mohova obavezuje da se nalazi na teritoriju na kojem je prijavljen. U suprotnom će biti kažnjen. Ali ako žrtve žive na istom prostoru, jedino što im ostaje je promijeniti mjesto boravka. Mohov je, čim se film pojavio, dodao bivšu zatočenicu Katju u "prijatelje" na društvenim mrežama i, kako je ona rekla, još joj iz zatvora pisao pod drugim imenom.

Viktor Mohov nakon uhićenja

MUP RF

Međutim takav problem u načelu ne bi postojao kada bi ruski pravosudni sustav bio drugačije uređen, smatra Rivina. "U američkoj praksi čovjek dobije 200 doživotnih kazni, a mi mislimo 'kakva glupost, dovoljna je i jedna'. Međutim, Katjin nam slučaj govori da je bilo preko 900 silovanja (dok je bila zatočena), ali su (praktički) kvalificirana kao jedno. Kada bi postojao zbirni efekt, ne bismo vidjeli tog čovjeka na slobodi."