Zašto prvi dan ruskog proljeća ne ostavlja dojam da je počelo proljeće

Rusi tradicionalno dolazak proljeća obilježavaju 1. ožujka. Svi u Moskvi čestitaju jedni drugima kraj još jedne tmurne ruske zime... Osim što to zapravo nije slučaj. Naime, u Moskvi je prvi dan proljeća ove godine izgledao ovako:

Jevgenij Bijatov/Sputnik

Vitalij Belousov/Sputnik

Vladimir Astapkovič/Sputnik

I to nije najgori dio: nebo je prilično tmurno i posvuda su lokve, no temperatura je oko nule i s vremena na vrijeme čak se može ugledati i sunce. Ruski ožujak zna biti i oštriji od toga. Primjerice, Moskva je 2018. godine sredinom ožujka svjedočila temperaturama nižim od -27 stupnjeva Celzija. Zašto da taj ledeni pakao zovemo "proljećem" ostaje misterij.

Meteorologija vs. astronomija

Rusija se u nekim aspektima ne razlikuje od ostatka svijeta: prema meteorološkom kalendaru, svako godišnje doba traje tri mjeseca: zima traje od 1. prosinca do 28. veljače, proljeće od 1. ožujka i do 30. travnja i tako dalje. Ovaj je pristup jednostavno prikladniji za potrebe vođenja evidencije i temelji se na zabilježenoj povijesti: statistički su na sjevernoj hemisferi najhladniji mjeseci od prosinca do veljače.

Drugi je pristup precizniji u astronomskom smislu: on zimu definira kao razdoblje između zimskog solsticija (obično 21.-22. prosinca na sjevernoj hemisferi), kada je danje svjetlo najkraće, i proljetnog ekvinocija (oko 20. ožujka), kada su dan i noć iste dužine.

Utjeha

Astronomski je kalendar teže koristiti, jer se točni trenuci solsticija i ekvinocija mijenjaju svake godine: na primjer, 2019. godine je proljetni ekvinocij nastupio u 21:58 20. ožujka, 2020. ― u 03:50 istog dana, 2021. ― u 09:37 i tako dalje. Zamislite kako bi teško bilo brojati godišnja doba prema točno tim trenucima. Zato se u Rusiji većina ljudi ne zamara time i koristi dobre stare meteorološke kalendare. U većini zapadnih zemalja, pak, obično se koristi astronomski kalendar.

Koji je kalendar bolji? Oba imaju svoje dobre i loše strane: astronomski pristup bolje odražava promjene vremena, dok je meteorološki prikladniji za statistiku i usporedbu. "Baviti se cjelomjesečnim komadima podataka, a ne dijelovima mjeseci, bilo je ekonomičnije i imalo je više smisla ― što je slučaj i danas, na mnogo načina. Svoje živote više organiziramo oko mjeseci nego oko astronomskih godišnjih doba", rekao je Derek Arndt iz Nacionalnog centra za klimatske podatke (SAD) za Washington Post 2014. Čini se da Rusi slijede tu logiku.

No astronomski gledano, početak ožujka još je uvijek zima. Volimo se tješiti tom činjenicom dok se probijamo kroz nanose proljetnog snijega na putu do posla. Napokon, pravo će proljeće ovdje početi za samo nekoliko tjedana.