Neke stereotipe o Rusiji, poput vječite zime, namrgođenih izraza lica i stalne opijenosti, gotovo je nemoguće iskorijeniti. Rusiju često opisuju kao najveću na svijetu zemlju alkoholičara. Kažu čak i da je glavna osobina jednog Rusa želja da popije. A vi znajte da lažu čim zinu!
U to je možda teško povjerovati, ali u stara vremena Rusi nisu ni znali što su to alkoholna pića. Prije krštenja Rusije (10. stoljeće) nije bilo ni vinograda ni vina. Bila su poznata samo slaba alkoholna pića poput medovine, piva i brage.
Votka uopće nije ruski, već poljski izum. Neki kažu da su votku donijeli u Rusiju u 14. stoljeću. Ako se radi o trgovcima iz Genove, votka koju su oni donijeli nimalo nije nalikovala na današnju. Bila je to aqua vita, vrsta jakog vina s juga Francuske. Rusima se piće nije svidjelo i koristili su ga samo u medicinske svrhe.
U 15. stoljeću su votku počeli proizvoditi u ruskim manastirima. O tome kako su Rusi pili u ta vremena imamo različita svjedočanstva stranih putnika.
Austrijski diplomat Siegmund von Herberstein je pisao (1549.) da Rusi uživaju u pijankama kad god im se za to ukaže prilika. Međutim, znanstvenik Sebastian Münster je pisao (1544.) da nije primijetio da Rusi piju mnogo vina, i da popiju samo kad je praznik.
Konstantin Makovski, "Svadba" (1883.)
Ipak, najveće pijanice srednjovjekovne Europe nisu bili Rusi, već Nijemci. Za čovjeka koji se jako napije u ta vremena se govorilo da je "pijan kao Nijemac".
Ulogu u popularizaciji akohola u Rusiji je nažalost odigrala sama državna vlast. Ona je regulirala potrošnju alkohola. Carevi su u 16. i 17. stoljeću uveli sustav državnih krčmi. Vlasnici krčmi su morali plaćati u državnu kasu određenu sumu novca neovisno o tome koliko je prodano i popijeno votke i vina, a to ih je stimuliralo da prodaju što više alkohola. Vlasti su dobivale veliki prihod od prodaje alkoholnih pića u pivnicama i gostionicama, a žitelji Rusije su se postupno naviknuli na alkohol. Vlast je sustavno navikavala narod na krčmu.
Situacija je postala katastrofalna u 19. stoljeću, kada je počela industrijska proizvodnja votke. 89,3 posto čitave alkoholne produkcije u zemlji 1911. godine je otpalo na votku.
S vremenom je ruska vlast ipak shvatila opasnost svenarodnog pijanstva. U 19. i početkom 20. stoljeća pojavili su se pokreti trezvenih ljudi, a s početkom Prvog svjetskog rata 1914. godine car Nikolaj II. je uveo potpunu zabranu alkohola. Kada su boljševici preoteli vlast 1917. godine, oni su zadržali tu zabranu, ali samo do 1923. godine. Kasnije je sovjetska država nekoliko puta pokretala kampanje protiv alkohola, a najveća je organizirana za vrijeme Mihaila Gorbačova 1985.-1990. Tada je prodaja alkohola skraćena na 5 sati dnevno, podignute su cijene i čak su rezani vinogradi.
Čak ni tada SSSR nije bio prvi u svijetu po potrošnji alkohola. Problematične u pogledu alkoholizma 1984. godine prosječna količina popijenog alkohola po stanovniku u SSSR-u iznosila je 8,4 litara godišnje. Istovremeno se u Luksemburgu pilo 18 litara alkohola po glavi stanovnika, u Francuskoj 13,5, a u Portugalu 12,5!
90-ih godina, nakon raspada Sovjetskog Saveza, konzumacija alkohola je ponovno počela uzimati maha.
2009. godine je utvrđena državna politika protiv alkohola koja je na snazi do 2020., a cilj je smanjiti konzumiranje alkohola po stanovniku na 55%. Zabranjeno je ispijanje alkohola na javnim mjestima, ograničena je reklama na televiziji i totalno zabranjena u tisku. Alkohol se u trgovinama ne prodaje prije 10 i poslije 23 sata. Postojao je također prijedlog da se zabrani svako prikazivanje alkohola na televiziji, u dokumentarnim i igranim filmovima, ali stručnjaci kažu da je to neizvedivo.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 2016. godine su u svijetu najviše pili Litvanci - 15 litara alkohola po stanovniku godišnje.
Na drugom mjestu je Bjelorusija (15 l), na trećem Latvija (13 l). Rusija i Poljska su podijelile 4. mjesto - 12 litara.
I 2016. godina nije nikakav izuzetak. Rusija nije država u kojoj se najviše pije već dugi niz godina. 2013. je bila na 5. mjestu, 2014. na četvrtom, 2015. - na šestom.
Prema ruskoj državnoj statistici, konzumiranje alkohola u zemlji je palo od 18 litara po stanovniku 2009. godine do 12 litara 2016. Smatra se da su do toga doveli poboljšani životni standardi, veća briga o vlastitom zdravlju i državna politka.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
