10 najrjeđih jezika koji se govore u Rusiji

1. Aleutski 

Aleutska zvijezda

Jedan od najmalobrojnijih naroda Rusije (danas broji oko 300 pripadnika) živi na udaljenom Beringovom otoku kod Kamčatke. Premda oni održavaju veze s američkim Aleutima na Aljasci, u Rusiji praktički više nema nositelja njihovog jezika. Na otoku živi samo jedan čovjek koji tečno govori aleutski, kao i nekoliko ljudi koji su jezik naučili kao odrasli i pomažu drugima u tome: organiziraju objavljivanje udžbenika, tečajeve, predavanja. Ruski Aleuti, za razliku od američkih, kao pismo koriste ćirilicu, ali se jedni i drugi u razgovoru, naravno, međusobno razumiju.

O tome kako na "kraju svijeta" žive ruski Aleuti možete saznati u našem članku.

2. Ginuški

Selo Ginuh

Institut za lingvistiku Ruske akademije znanosti

Ovim jezikom govore Ginuhci, stanovnici planinskog sela Ginuh u Dagestanu. Neki znanstvenici smatraju ovaj etnos dijelom Avaraca, najvećeg naroda u Dagestanu. Ipak, njihovi se jezici potpuno razlikuju. Ginuški je jezik u opasnosti od nestajanja: dok je 2002. godine na njemu govorilo preko 500 ljudi, prema popisu iz 2010. godine ostalo je samo pet nositelja. On nema svoje pismo, no starije su generacije bilježile svakodnevnu komunikaciju na avarskom, s tim što ove bilješke nisu sačuvane.

3. Ketski 

Mihail Kuhtarev/Sputnik

U usamljenim naseljima Krasnodarskog kraja duž obale rijeke Jenisej nekada je zajednički živjelo šest naroda i svaki je od njih imao svoj jezik. S vremenom su se ovi narodi asimilirali i danas se može čuti samo još ketski jezik kojim govore Keti. U Rusiji živi oko 1200 Keta, ali njihovim jezikom govori samo njih oko 200. U sovjetsko doba Keti su pisali kako latinicom, tako i ćirilicom, a danas koriste samo ćirilicu. U suvremenom ketskom jeziku ima 39 slova i on se prije svega koristi u obrazovanju.

4. Aljutorski (Oljutorski) 

"Aborigen Kamčatki", 2012.

Aljutorci su starosjedioci Kamčatke, koji naseljavaju Oljutorski rajon na sjeveru Kamčatskog kraja. Narod, kao i njihov jezik, na rubu je opstanka. Prema podacima popisa iz 2010. godine, ostalo je samo 25 nositelja aljuturskog jezika u Rusiji. Pritom se u lokalnim novinama "Aborigen Kamčatki" ponekad objavljuju stranice na aljuturskom i njemu srodnom korjačkom jeziku.

5. Enecki 

Vladimir Velengurin/TASS

Na poluotoku Tajmiru (na sjeveru Krasnojarskog kraja) živi preko 200 predstavnika starosjedilačkog naroda Enaca, od kojih njih oko 40 kao maternji jezik govori enecki. Premda Enci nemaju svoje pismo, u Rusiji je objavljeno nekoliko rusko-eneckih rječnika na bazi ćirilice. Također se u listu "Tajmir" povremeno objavljuju kratki tekstovi na eneckom.

6. Čulimski 

Kultura.rf

Ovo je jezik starosjedilačkog naroda Sibira. Čulimci (koji se ponekad nazivaju čulimski Tatari) turkijski su narod koji naseljava obale rijeke Čulim u Krasnojarskom kraju i Tomskoj oblasti. Od 355 pripadnika ovog naroda, samo njih 44 govori čulimski. Donedavno se on smatrao isključivo verbalnim jezikom, ali početkom 2000-ih lingvisti su se zainteresirali za njega i objavili prvi rusko-čulimski rječnik. Njegova azbuka na bazi ćirilice ima 40 slova. 2019. godine objavljena je prva knjiga na čulimskom: Evanđelje po Marku.

7. Oročki (Uljta) 

Alla Nabutova

Oročkim jezikom govori narod Uljta na otoku Sahalinu, pri čemu od 295 ljudi samo njih 47 koristi jezik predaka, uglavnom ljudi starije generacije. U naseljima Uljta za djecu se organiziraju početni tečajevi oročkog jezika. Treba reći da je jezik Uljta dosta složen i slabo proučen. Prvi alfabet predložen je tek 90-ih, a rječnik sastavljen tek 2008.

8. Vodski 

Margarita Novoselova

U rajonu grada Kingisepa u Lenjingradskoj oblasti živi oko 60 pripadnika lokalnog starosjedilačkog naroda Vod. Nositelja vodskog jezika ostalo je doslovno 6-10, ali entuzijasti održavaju tečajeve jezika za sve zainteresirane (u muzeju u selu Lužici) i festivale vodske kulture. Vodski jezik je najbliži estonskom.

9. Itelmenski

Aleksandar Piragis/Sputnik

Kažu da je itelmenski narod kamčatski rođak Indijanaca. Danas ih ima oko 3000, ali samo njih 80 vlada itelmenskim jezikom. Nekad je ovaj narod imao tri jezika, koji su izumrli prije početka 19. stoljeća. Itelmenski jezik također spada među jezike koji izumiru. Danas svi nositelji itelmenskog također dobro govore ruski, a neki još i korjački, na kojem mogu komunicirati sa susjedima. Jedna zanimljivost: itelmenske riječi mogu imati i do sedam suglasnika u nizu.

Na našem portalu možete naći duži članak o životu Itelmena.

10. Tofalarski 

Aleksandar Krjažev/Sputnik

U neprohodnoj tajgi Istočnih Sajanskih planina od davnina su živjeli nomadi Tofalari. Danas od 800 pripadnika ovog naroda oko 90 njih sebe smatra nositeljima tofalarskog jezika (prema drugim podacima, najviše njih 30). Alfabet za ovaj jezik napravili su sovjetski lingvisti tek krajem 80-ih i on dosad nije zaživio. U najnovijoj redakciji tofalarski ima 41 slovo. Kulturu i folklor ovog naroda pretežno čuvaju lokalni entuzijasti.