Republika Čuvašija. Novočeboksarsk. Ulaz u grad.
Semjon Antonov/TASSKazanj. Odjel za prodaju suhomesnatih proizvoda Metro Cash&Carry.
Jegor Alejev/TASSPreko 4,2 milijuna građana Rusije zna tatarski, a u Tatarstanu on ima status službenog jezika. Pored Tatarstana, tatarski je jezik prilično rasprostranjen u susjednoj Baškiriji, u republici Marij El, u Udmurtiji, pa čak i na Uralu. Tatarski se jezik uči u školi, na njemu se tiskaju mnogobrojna izdanja, prave se videoprogrami, pjevaju pjesme i pišu književna djela. U gradovima su putokazi na ruskom i tatarskom. Lingvisti izdvajaju tri dijalekta: kazanjski (središnji), mišarski (zapadni) i sibirski (istočni). Smatra se da je zapadni najbliži drevnom jeziku, središnji je najsuvremeniji a istočni se toliko razlikuje od prethodna dva i ima toliki broj regionalnih govora da ga pojedini lingvisti tretiraju kao samostalni jezik.
Međunarodna akcija "Geografski diktat" u Groznom.
Jelena Afonjina/TASSČečenski jezik govori preko 1,3 milijuna ljudi. Većina govornika živi u Čečenskoj Republici, ali se govor na čečenskom jeziku može čuti i u susjednoj Ingušetiji i pojedinim područjima Dagestana. Usput, čečenski ima status službenog jezika i u samoj Čečeniji, i u Dagestanu. Ovaj jezik ima sedam dijalekata i vrlo mnogo lokalnih govora.
Baškirija. Prelijevanje mlijeka poslije mužnje kobila na privatnoj farmi za proizvonju kumisa.
Aleksandar Rjumin/TASSSlužbeni jezik ruske republike Baškortostan govori oko 1,5 ljudi, s tim što trećina od tog broja nisu Baškiri (najčešće su to Tatari, Rusi, Čuvaši i Marijci). Ovaj jezik, kao i tatarski, pripada turanskoj grupi jezika. Baškirski ima tri regionalna dijalekta koji se dalje dijele na desetke govora. Baškirci pišu ćirilicom od 1940. godine. Prije toga su najprije pisali arapskim pismom, a zatim latinicom. Današnje baškirsko pismo ima 42 slova, od toga 33 ruska i 9 posebnih.
Na Kijevskoj željezničkoj stanici pored vlaka na relaciji "Kijev-Moskva".
Valerij Šarifulia/TASSJezik susjedne Ukrajine u Rusiji govori preko 1,8 milijuna ljudi, tako da je on četvrti po popularnosti u zemlji. Govornici žive u različitim regijama Rusije, ali najviše ih je na sjeveru, u Hanti-Mansijskom autonomnom okrugu, na Jamalu i u Republici Komi.
Republika Čuvašija, Nebočeboksarsk. Ulaz u grad.
Semjon Antonov/TASSU Čuvašiji status službenog jezika pored ruskog uživa i čuvaški. Njime govori preko milijun ljudi u Ruskoj Federaciji, uglavnom u Povolžju. Čuvaški pripada ogurskoj grupi turanske jezičke porodice i to je jedini živi jezik u ovoj grupi. U čuvaškom nema čestice "da" nego se potvrda izražava ponavljanjem glagola.
Nacionalni festival gostoprimstva naroda Rusije i zemalja Zajednice neovisnih država na VDNH-u.
Sergej Kiseljov/Agencija MoskvaPreko 900 000 ljudi u Rusiji govori armenski (u svijetu ih je šest puta više), s tim što u Ruskoj Federaciji živi oko 1,7 milijuna Armenaca (uglavnom na jugu ili na Kavkazu). I pored toga, armenski ni u jednoj regiji Rusije nema status službenog jezika.
Dagestan. Ispaša ovaca.
Vladimir Vjatkin/SputnikAvarski je jedan od 14 službenih jezika Dagestana. Smatra se da je on poslije ruskog jezika najrasprostranjeniji u ovoj ruskoj republici. Avarski govori preko 700 000 Dagestanaca. To su, naravno, većinom predstavnici avarskog naroda, a to je ujedno i jezik međunacionalne komunikacije. Avarski ima govore u svakom području gdje žive Avari, i oni se toliko međusobno razlikuju da žitelji susjednih sela jedva razumiju jedni druge.
Svečano otvaranje azerbajdžanskog Kulturno-obrazovnog centra u gradu Himkiju.
Denis Griškin/Agencija MoskvaAzerski je također jedan od službenih jezika ruske republike Dagestan. Na ovom jeziku govore doseljenici iz Azerbajdžana. U svijetu azerski govori preko 25 milijuna ljudi, a u Rusiji oko 670 000, tako da je on ipak jedan od najrasprostranjenijih. Za razliku od Azerbajdžana, u Rusiji se kao pismo za ovaj jezik koristi ćirilica, a ne latinica.
Centar za nacionalnu kulturu u selu Stara Terizmorga u Mordoviji.
Stanislav Krasiljnikov/TASSLingvisti smatraju da zapravo postoje dva mordovska jezika – mokšanski i erzjanski, po nazivima dva osnovna subetnosa mordovskog naroda. Oba imaju status službenog jezika u Mordoviji, a govore se i u susjednoj Čuvašiji i manje u Tatarstanu i Baškiriji. Razgovorni se leksik ovih jezika podudara otprilike 70%, a u službenom pisanom stilu čak i 90%. Zbog toga se govornici mordovskih jezika mogu međusobno razumijeti. Oba jezika imaju ukupno preko 430 000 govornika.
Kabardino-Balkarija, stanovnik sela Eljtjubju, Čegemski rajon.
Sergej Bobiljev/TASSPreko pola milijuna ljudi govori jezik Kabardinaca i Čerkeza u Rusiji, a u svijetu preko 1,6 milijuna. Kabardinsko-čerkeski je najstariji jezik Kavkaza (i cijele Europe). Sačuvao je nekoliko zanimljivih svojstava. Na primjer, ima vigezimalni sustav brojanja (s osnovom 20), kao u keltskim jezicima ili jezicima Maja. Smatra se da mu je najbliži jezik adigejskog naroda koji se govori u Adigeji.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu