Rusija i Rusi u radovima stranih likovnih umjetnika

U Ruskom Carstvu radio je veliki broj stranih umjetnika počevši od 13. do prve polovine 19. stoljeća. Ta pojava čak ima i svoj službeni naziv u povijesti umjetnosti, "Rusika".

Zapadnoeuropski slikari zapravo su začetnici svjetovne umjetnosti u Rusiji.

Adriaan Schoonebeek, Brod "Goto Predestinacija" (Božja providnost), 1701.

Nizozemski slikar bio je jedan od prvih stranaca koje je Petar Veliki pozvao u Rusiju. On je poznat po gravurama s ratnim scenama i mapama, kao i prikazima prvih brodova nove ruske flote, koju je gradio Petar.

Johann Tannauer, Petar Veliki u Bitci kod Poltave, 1737.

Pobjeda Rusije u Bitci kod Poltave bila je prelomni događaj u Sjevernom ratu koji je zemlji donio izlazak na more i nekoliko novih teritorija. Njemački slikar predstavio je Petra na herojskom konjaničkom portretu kako ga krilata boginja Nika ovjenčava lovorovim vijencem pobjednika.

Jean-Marc Nattier, Portret Petra Prvog i portret Katarine Prve, 1717.

Francuski slikar, autor je brojnih portreta pripadnika ruskog plemstva, no svakako su najpoznatiji oni Petra Prvog i njegove supruge koja je postala carica, Katarine Prve.

Louis Caravaque, Portret carica Ane Petrovne i Elizabete Petrovne, 1717.

Petar Prvi je francuskog slikara angažirao ne samo za izradu svojih portreta, nego i portreta svoje djece i unuka. On je radio i platna s ratnim scenama za dvorce Peterburga i bio jedan od prvih stranaca koji je oslikavao ikone za pravoslavne crkve.

Johann Heinrich Wedekind, Portret Petra Drugog i Portret Ane Ivanovne, 1730-te.

Jean-Baptiste Le Prince, Ruska kolijevka, 1764.

Francuski slikar bio je predstavnik rokokoa, pravca koji je carica Elizabeta Petrovna toliko voljela. Ona je Le Princea poslala na putovanje po Rusiji odakle je on donio seriju skica tipično ruskih pejzaža, portreta, gradova, odjeće, običaja.

Élisabeth Vigée Le Brun, Portret kćeri cara Pavla Prvog, 1796.

Omiljena slikarica kraljice Marije Antoanete poslije Francuske revolucije napustila je domovinu i neko vrijeme putovala. 1790-tih stacionirala se u Rusiji gdje je slikala portrete uglednih ljudi i članova carske obitelji.

Gérard de la Barthe, Pogled na Moskvu s balkona Kremaljskog dvorca u pravcu Moskvoreckog mosta, 1797.

Zahvaljujući preciznim gravirama francuskog slikara može se videti kako je izgledala Moskva pre razornog požara koji je prestonicu zahvatio 1812. godine, u vreme rata protiv Napoleona.

Benjamin Patersen, Peterburg na stogodišnjicu osnivanja, 1803.

Švedski umjetnik naslikao je više od sto pejzaža Peterburga. Velika zbirka čuva se u Ermitažu, pokazujući koliko se grad promijenio tijekom dva stoljeća.

Karl von Kügelgen, Špiljske stijene nedaleko od Kačikalena, Krim, 1824.

Njemački slikari, braća Karl i Gerhard von Kügelgen došli su u Rusiju na poziv Pavla Prvog, dobili rusko državljanstvo i postali dvorski slikari. Oni su prvi naslikali pejzaže tek pripojenih teritorija, Krima, Finske i Estonije.

Auguste Cadolle, Crkva Trojicko-Sergijevske lavre, prva polovina 19. stoljeća

Francuski umjetnik napravio je seriju panoramskih prikaza Moskve koja je u Parizu 1925. godine objavljena kao poseban album. Osim toga, nekoliko platna naslikao je u čuvenoj Trojicko-Sergijevoj lavri, samostanu u blizini Moskve.

George Dawe, Portreti Aleksandra Prvog, Mihaila Kutuzova, Michaela Barclayja de Tollyja, 1826.-29.

Engleski slikar najpoznatiji je po portretima heroja iz rata 1812. godine protiv Napoleonove Francuske. Napravio ih je više od 300, između ostalih portrete Aleksandra Prvog, kao i vojskovođa Mihaila Kutuzova i Michaela Barclayja de Tollyja.

André Durand, Selo između Novgoroda i Tvera, 1839.

Francuski umjetnik 1839. godine proputovao je Rusiju i napravio album litografija "Slikarsko i arheološko putovanje po Rusiji" s panoramama Sankt-Peterburga, Moskve, kao i manjih sela.

Franz Krüger, Ruska garda u Carskom selu, 1841.

Naročita tehnika i stil ovog njemačkog slikara apsolutno su neusporedivi. On je radio na dvoru i pruskog kralja i ruskih careva. Autor je portreta s karakterističnim dubokim pogledima Aleksandra Prvog i Nikolaja Prvog.

Christina Robertson, Portreti žena iz carske obitelji, 1849.-50.

Škotska umjetnica radila je na dvoru Nikolaja Prvog i naslikala više od 30 portreta članova njegove obitelji, kao i plemićke obitelji Jusupov. Njezini modeli uglavnom su bili žene i djeca. Na fotografijama zdesna nalijevo: carica Aleksandra Fjodorovna, žena Nikolaja Prvog i careve kćeri, velike kneginje Aleksandra i Marija.

Mihály Zichy, Narodno slavlje na Hodinskom polju u Moskvi povodom svete krunidbe cara Aleksandra Drugog, 1856.

Mađarski slikar dugo je radio u Rusiji kao dvorski slikar. Slikao je svečane scene krunidbe, ali i svakodnevicu pripadnika carske loze, kao što je, recimo, lov. 

Laurits Tuxen, Vjenčanje carevića Nikolaja i Alix od Hessena, 1895.

Aleksandar Treći pozvao je Danca Tuxena da bude dvorski slikar. Radio je pejzaže i portrete, ali za rusku povijest i umjetnost najvažniji je njegov ciklus slika posvećen krunidbi i vjenčanju Nikolaja Drugog.

Pablo Picasso, Ples, 1925.

Čuvenog avangardnog umjetnika mnogo je toga vezivalo za Rusiju. Radio je skice za kostime za balete Sergeja Djagiljeva, viđao se s Igorom Stravinskim i pravio skice za portrete ovog kompozitora. Dobio je čak i Lenjinovu nagradu za poster s golubicom mira. I naravno, uradio je brojne portrete svoje žene, Ruskinje, balerine Olge Hohlove.

Hans Richter, Staljingrad (Pobjeda na Istoku) 1943.−1946.

Njemački umjetnik pripadao je dadaizmu i pravio prve pokušaje u avangardnom filmu. Monumentalni rad posvećen najstrašnijoj bitci u Drugom svjetskom ratu, kako ističu povjesničari umjetnosti, asocira na filmsku traku.

Fernand Léger, Izgradnja, 1950.

Francuski umjetnik i komunist bio je naklonjen Rusiji. Radio je na scenografiji za balet na glazbu Sergeja Prokofjeva i bio oženjen rođakinjom ruskog pjesnika Vladislava Hodaseviča. Léger je naslikao ciklus slika na temu izgradnje u kojima je više nego očigledan utjecaj sovjetskog propagandnog plakata.

Bernard Buffet, Sankt-Peterburg, Ermitaž, 1991.

U zbirci glavnog umjetničkog muzeja u zemlji nalazi se i rad francuskog slikara Bernarda Buffeta "Ermitaž". Paleta boja vrlo precizno reflektira raspoloženje često tmurnog Sankt-Peterburga.