Kustodijevljevom slikom alegorijom dominira ogromna figura boljševika, vladara novog svijeta, koji noseći zavijorenu crvenu zastavu predvodi masu u komunističku budućnost. Slika je bila po ukusu sovjetske vlasti i kasnije je ušla u sastav zbirke Nove Tretjakovske galerije.
Radovi Petrova-Vodkina podsjećaju na ikonopis, kako kompozicijski, tako i po boji i simbolima. On je postao istinski ikonopisac novog komunističkog poretka, a jedna od paradigmatskih "ikona", slika "1918. u Petrogradu", poznata je i kao "Petrogradska madona". U pozadini se vidi revolucionarni kaos koji je zahvatio grad, propagandni letci, mitinzi, razbijeni prozori. Dočarana na pozadini nereda, smirena žena s bijelom maramom na glavi i dijete u njenim rukama simboli su novog života i nove Rusije.
Kasnije će stil Aleksandra Dejneke više naginjati socrealizmu, međutim, za kompoziciju sa silueatama nastalu na desetogodišnjicu Revolucije to se ne može reći. U prednjem planu (donjem) borci odlaze u Građanski rat, dok se u pozadini, krećući se u suprotnom smjeru, uvijeni u šinjele, ranjenici vraćaju kući.
Vođa revolucije Vladimir Lenjin bio je nepovredivo glavno božanstvo i idol cijele zemlje Sovjeta. Na vizijama Lenjinovog lika slikari su brižljivo radili, često mitologizirajući njegovu biografiju. Tako je on predstavljan kako u kolibi čeka da uđe u revolucionarni Petrograd, na tribini, oklopnom vozilu, ili kako osobno sudjeluje u sobotnicima (društveno korisnom radu). Jedan od njegovih najpoznatijih portreta iz sovjetske ere onaj je s tribine na kojoj on praktički lebdi iznad zastave.
Sovjetski rukovoditelji već su u prvim godinama po dolasku na vlast stavljali naglasak na jačanje zdravlja građana u cilju plodotvornog rada. Tako je propaganda sporta i bavljenja tjeselsnom kulturom postala jedan od glavnih zadataka i za umjetnike. Aleksandar Samohvalov uradio je nekoliko slika po narudžbi o radostima sovjetskog sporta.
Slika je jedan od simbola socijalističkog realizma, službene sovjetske umjetnosti. Široke ulice, automobili, transformiran grad, preplavljen svjetlošću, za volanom žena, jednakost u SSSR-u.
Ogroman segment sovjetske umjetnosti posvećen je heroizmu sovjetskih vojnika u Drugom svjetskom ratu. Jedna je od najpoznatijih takvih slika, istinska himna hrabrosti, Dejnekino platno "Obrana Sevastopolja".
U svom stvaralaštvu Sergej Gerasimov opjevao je selo, kolhoze i seljake. I na njegovom najpoznatijem platnu "Majka partizana" predstavljena je obična žena sa sela, koja bez trunka straha gleda neprijatelja ravno u oči.
Slika je svojevremeno bila toliko popularna da ju je kupila Tretjakovska galerija. Osim toga, tiskala se u udžbenicima, na posterima i poštanskih markama.
Još jedno djelo s radosnim ljudima u vrijeme hruščovljevskog otapanja. Djevojčica, kako se pristoji svakom pioniru, radi jutarnju gimnastiku. Ona ne samo da jača "duh i tijelo", nego pravilno započinjući novi dan, ide naprijed, u svijetlu budućnost.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
