Katedrala Vasilija Blaženog podignut je 1555.-1561., tako da 2021. puni 460 godina.
Press photo/Državni povijesni muzej
Izgradnju katedrale naredio je Ivan Grozni u čast osvajanja Kazanjskog Carstva i prisajedinjenja Kazanja Moskovskoj Državi. To se dogodilo dan poslije važnog pravoslavnog praznika Pokrova Presvete Bogorodice, kojem je katedrala i posvećena.
Press photo/Državni povijesni muzej; Sergey Stepykin (CC BY-SA 3.0)
U cijelom je svijetu ova građevina poznata kao katedrala Vasilija Blaženog, premda je njezin službeni naziv zapravo crkva Pokrova Presvete Bogorodice na Rovu ili Pokrovska crkva.
Press photo/Državni povijesni muzej
Poseban dio crkve sa sporednim oltarom, posvećen jurodivom Vasiliju Blaženom, dozidan je kasnije. Samo je taj dio crkve imao grijanje i u njemu su se službe održavale svakog dana, pa je po njemu čitava crkva ponijela ime.
Press photo/Državni povijesni muzej
Čitava katedrala ima ukupno 11 oltara, odnosno 11 samostalnih crkava sa svojim ikonostasima. Katedrala ima i 11 kupola: devet se nalazi iznad deset posebnih crkava, dvije nad crkvom Vasilija Blaženog, a jedna nad zvonikom.
Press photo/Državni povijesni muzej
Prema najpoznatijoj verziji, graditelji katedrale bili su izvjesni Barma i Postnik. Ivan Grozni je, prema legendi, kasnije naredio da se oni oslijepe kako nikada ne bi sagradili ništa ljepše.
Press photo/Državni povijesni muzej
Katedrala je nekoliko puta gorjela i u 17.-18. stoljeću nekoliko je puta mijenjala izgled. Katedrala je preuređivana, dozidane su joj preprate, trijem i sporedni oltari. Čak se i krov mijenjao. Na primjer, na starim gravurama prikazana je crkva s jednom visokom kupolom u obliku šatora koja je kasnije izgubljena.
Press photo/Državni povijesni muzej
Tijekom antireligijske kampanje u SSSR-u katedrala je čudom preživjela, premda je sovjetska vlast planirala i nju srušiti. Ali najugledniji arhitekti i povijesničari izborili su se da se crkva sačuva, s tim što je pretvorena u povijesno-arhitektonski muzej.
Press photo/Državni povijesni muzej
A kako stanovnici Sovjetskog Saveza ne bi zaboravili da crkva više nema raniju funkciju, postav je bio posvećena temi: religija je zlo. Na primjer, u sovjetsko doba iznad vrata je stajao citat Karla Marxa: "Ukidanje religije kao iluzorne sreće naroda neophodan je uvjet njegove istinske sreće."
Press photo/Državni povijesni muzej
U sovjetsko doba katedrala je ozbiljno restaurirana i planirano je da joj se vrati izvorni izgled. Zbog toga su skinuti slojevi boje i otkrivene cigle i elementi dekora od bijelog kamena. Pritom su mnoge stare freske zauvijek izgubljene.
Press photo/Državni povijesni muzej
Danas se u katedrali Vasilija Blaženog održavaju bogoslužja, no ona je i dalje podružnica Povijesnog muzeja i u njoj se redovno priređuju obilasci s vodičem. Jedan od glavnih simbola Moskve također je objekt Svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a.
Press photo/Državni povijesni muzej
Izložba "Vrijeme promjena. Pokrovska crkva od 1920-ih do 1930-ih" bit će održana u Povijesnom muzeju od 28. srpnja 2021. do 24. siječnja 2022. godine.