Sve što trebate znati o Katedrali svetog Vasilija Blaženog

Katedrala sv. Vasilija Blaženog u Moskvi.

Katedrala sv. Vasilija Blaženog u Moskvi.

Panthermedia / Vostock-photo
12. srpnja se navršava 455 godina otkako je podignut jedan od najfotogeničnijih kulturno-povijesnih spomenika Moskve - Katedrala svetog Vasilija Blaženog. Predstavljamo vam osam najzanimljivijih podataka vezanih uz ovu crkvu.

1. Sagrađen je u čast pobjede

Crkva na Crvenom trgu podignuta je 1555-1561. po naredbi cara Ivana Groznog kao znak pobjede nad Kazanskim kanatom. Pobjeda je izvojevana na dan kada se slavi Pokrov Presvete Bogorodice.

Crkva je dobila ime Katedrala Pokrova Bogorodice na Rovu, jer je do 1813. godine Kremlj prema Crvenom trgu imao obrambeni rov.

Četiri od ukupno osam oltara katedrale posvećeni su crkvenim praznicima za koje su bili vezani ključni događaji Kazanskog pohoda. Jedan je posvećen Svetoj Trojici, jer je, prema jednoj verziji, u srednjem vijeku na ovom mjestu već stajao hram posvećen Svetoj Trojici.

 

2. Simbolizira Nebeski grad

Prema jednoj verziji, katedrala simbolizira Nebeski Jeruzalem, tj. Kraljevstvo Božje, čiji su zidovi ukrašeni dragim kamenjem. Po drugoj verziji, graditelji su pokušali napraviti katedralu identičnu carigradskoj crkvi Vlaherni, u kojoj se dogodilo čudo kada se Presveta Bogorodica javila vjernicima dok su molitvom tražili spas od Saracena i svojim je pokrovom zaštitila cijeli kršćanski svijet.

Ilustracija: Lori / Legion-MediaIzvor: Lori / Legion-Media

3. Devet crkava u jednoj

Na zajedničkom temelju buduće jedinstvene katedrale (gdje se nalazi kripta) graditelji su najprije jednu za drugom podigli devet manjih crkava, spojenih galerijama i prolazima. Zanimljivo je da je u 16. stoljeću kripta korištena za čuvanje carskog novca i ušteđevine bogatih žitelja grada. Pročelje je napravljeno tako da izgleda kao da je katedrala zidana od cigle.

Svaki period je ostavio svoj trag u arhitektonskom smislu. Nakon požara 1595. godine crkve su ukrašene specifičnim kupolama. Kupole su postale raznobojne tek u 18. stoljeću. Krajem 17. stoljeća pojavio se friz koji je opasavao cijelu građevinu i na kojem je bio ispisan čitav historijat katedrale. Taj friz je postojao do kraja 18. stoljeća. Prilikom restauracije Crvenog trga 1817. godine arhitekt Osip Bove ojačao je potporni zid katedrale kamenom i postavio ogradu od lijevanog željeza.

 

4. Drugi je naziv katedrala dobila po moskovskom jurodivom

Drugi naziv, Katedrala Vasilija Blaženog, pojavio se zahvaljujući svetom Vasiliju, moskovskom jurodivom. On je imao dar vidovitosti. Predvidio je da će 1547. godine izbiti požar, i to se doista dogodilo. U tom požaru je uništena skoro trećina Moskve. Sveti Vasilije je provodio život u uzdržanosti, po svakom vremenu je bio bez odgovarajuće odjeće i obuće. Nije imao krov nad glavom. Kada se upokojio, opijelo mu je držao mitropolit Makarije, a sanduk je u povorci nosio Ivan Grozni zajedno s boljarima.

Nakon kanonizacije svetog Vasilija 1588. godine uz katedralu je dograđena deseta crkva, u koju su prenesene njegove mošti, i tada je čitav ansambl dobio ime ovog blaženog.

Ilustracija: Lori / Legion-MediaIzvor: Lori / Legion-Media

5. Legenda o osljepljenju projektanata

Postoji nekoliko verzija o tome tko bi mogao biti autor ovog arhitektonskog ansambla. Najpoznatija je da su katedralu projektirali majstori Barma i Postnik. Legenda kaže da je Ivan Grozni naredio da se oslijepe arhitekti koje su stvorili tako predivnu katedralu kako nikad više ne bi mogli ponoviti svoju zamisao i podići neko još ljepše zdanje. Pa ipak, to je najvjerojatnije izmišljena priča. Kasnije je Postnik podigao Katedralu Navještenja, kao i zidove i kule Kazanskog kremlja.

Postoji i druga verzija, da je Pokrovsku katedralu možda projektirao talijanski majstor koji je bio angažiran u Moskovskom kremlju.

 

6. Francuzi i komunisti htjeli su je uništiti

Katedrala je u više navrata bila u opasnosti, iako se nalazi u samom centru Moskve. Kada su Francuzi 1812. napuštali Moskvu, bilo je planirano da raznesu Katedralu Vasilija Blaženog, ali nisu stigli to ostvariti. Krajem 1920-ih su i komunisti odlučili srušiti katedralu. Mladoj sovjetskoj vlasti je smetala "kultna građevina" u uskom centru grada. Za katedralu se zauzeo arhitekt i restaurator Petar Baranovski. On je čak tim povodom poslao telegram Staljinu. Katedrala Pokrova Presvete Bogorodice nije srušena, ali je njegov zaštitnik podvrgnut represijama za antisovjetsko djelovanje.

 

7. Ostalo je jedno originalno zvono

Zvonik hrama je i danas u funkciji, ali je od mnogobrojnih i raznovrsnih zvona koja je hram imao otkako je izgrađen u 16. stoljeću danas sačuvano samo jedno. Naime, sovjetska vlast je 1929. godine počela pretapati brončana zvona. Po riječima zvonara Alekseja Konovalova, samo čudom je sačuvano jedno zvono: "Ono i sada u naše vrijeme prenosi zvuke 16. stoljeća".

 

8. Katedrala je spomenik svjetske baštine

Pokrovska katedrala je bila jedna od prvih katedrala koje je mlada sovjetska vlast uzurpirala. U njoj je 1923. godine otvoren povijesno-arhitektonski muzej, a 1929. je katedrala postala podružnica Državnog povijesnog muzeja. Početkom 1990-ih su se u katedrali ponovo počela vršiti bogoslužja. Službe se vrše i u oltaru Vasilija Blaženog. Katedrala je 1990. godine stavljena na popis Svjetske baštine UNESCO-a.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće