Zašto Napoleon nije uspio dignuti u zrak moskovski Kremlj

Ne pretjerano srdačan doček

Moskva se neusporedivo mnogo razlikovala od drugih europskih gradova podčinjenih Napoleonovoj vojnoj genijalnosti. Gomile mještana ovdje nisu pohrlile vidjeti kolonu Velike armije u maršu, niti su predstavnici lokalne vlasti jurili predati Napoleonu ključeve grada.

Francuskog cara je dočekao neprijateljski, prazan grad, uz to još sav u plamenu. Gledajući odbljeske požara u kojem je Moskva gorjela preneraženi Napoleon je prozborio: "Kakav strašan prizor! Oni to sami pale.... Kakva odlučnost! Kakvi ljudi! To su Skiti."

Vasilij Vereščagin (1842.-1904.), Moskovski državni povijesni muzej

Sputnik

Francuska okupacija Moskve trajala je nešto manje od dva mjeseca. Stvari su se odvijale da ne može gore po Napoleona. "Velika armija" se pretvarala u demoraliziranu bandu pljačkaša i razbojnika, dolazila je strašna hladnoća, Rusi nisu slali pregovarače, a njihova pojačana vojska još je i potukla trupe Joachima Murata na jugozapadu Moskve.

Ne osvrćući se na nagovore nekih svojih maršala da prezimi u gradu, Napoleon donosi odluku da napusti Moskvu i povuče se na zapad.

Vasilij Vereščagin (1842.-1904.), Moskovski državni povijesni muzej

Global Look Press

Osveta

Francuski car, međutim, nije mogao tek tako napustiti omraženi grad. On se jednostavno osjećao obveznim osvetiti mu se za "gostoljubivost". Osim toga, trebalo je ostaviti i poruku Aleksandru Prvom koji je odbio pregovarati s Napoleonom.

Na kraju je donesena odluka da se udari u samo srce Rusije - Kremlj. "Napustio sam Moskvu naredivši da se Kremlj digne u zrak", pisao je Napoleon svojoj supruzi.

"Velika armija" je napustila Moskvu. U gradu su ostali samo ranjenici i odred od osam tisuća ljudi pod zapovjedništvom maršala Édouarda Mortiera kojem je car naredio da raznese Kremlj i zapali dvorac i sve javne zgrade.

Vasilij Vereščagin (1842.-1904.), Moskovski državni povijesni muzej

Sputnik

Francuzi su stjerali Moskovljane u Kremlj i natjerali im da tri dana kopati rovove i postavljaju mine. Jedan od tih radnika se prisjećao: "Ruke jednostavno nismo mogli podići. Neka sve propadne, samo da barem naše ruke ne budu u to umiješane. Radili smo nevoljko i bilo nam je jako teško, no morali smo kopati. Prokletnici su tu stajali i, kako vide da netko od nas ne kopa, dobro su ga udarali kundacima. Meni su sva leđa bila prebijena."

Moskovljani koji nisu željeli sudjelovati u razaranju grada bježali su iz Moskve, prenoseći pritom odredu ruske vojske generala Ferdinanda Vincingeroda, koji je bio razmješten u jednom od podmoskovskih sela, kakvo se barbarstvo sprema. Ostalo je zabilježeno da je revoltirani Vincingerod rekao: "Ne, Bonaparte neće dignuti Moskvu u zrak. Jasno ću mu dati do znanja da će, ukoliko se to dogodi samo s jednom crkvom, svi zarobljeni Francuzi biti obješeni."

Međutim, general koji je u svojstvu pregovarača krenuo kod Mortiera bio je zarobljen i nekim čudom izbjegao streljanje.

Spasenje

Čim su posljednji francuski vojnici napustili grad, postavljene mine su počele eksplodirati. Sa svih strana su se čuli strašni vapaji, vriska i jecaji ljudi koji su ostajali pod ruševinama. Čuli su se pozivi u pomoć, ali nije bilo nikog da pomogne. Kremlj je bio obasjan zloslutnim plamenom požara. Eksplozije su sustizale jedna drugu, zemlja se tresla. Sve je nalikovalo na posljednji dan svijeta, govorili su očevici.

Sputnik

U eksploziji je bila uništena Vodena kula, a oštećene Nikoljska, Prva bezimena i Petrova, kao i dio kremaljskih zidina i Arsenala. Nekim čudom neoštećena je ostala najviša zgrada u Moskvi, zvonik Ivana Velikog, dok građevine koje su kasnije uz nju dozidane nisu izdržale potres.

Posljedice su mogle biti daleko gore, da se očito i sama priroda nije pobunila protiv Napoleonove barbarske naredbe, koju su i francuski časnici iza vojskovođinih leđa nazivali pogrešnom. Obilne jesenje kiše koje danima nisu prestajale jednostavno su ugasile veliki dio fitilja ne dopustivši minama da eksplodiraju.

Fitilje su zdušno gasili i mještani, kao i konjička prethodnica ruske vojske pod zapovjedništvom A. H. Benkendorfa koja je ušla u grad.

Jerzy Kossak (1900.-1943.)

Sputnik

Napoleonov plan je potpuno propao. Nekada "velika" francuska vojska koja je na očigled kopnila i gasila se nije stigla niti napustiti Rusko Carstvo, a Moskovljani su već počeli obnavljati Kremlj, uklanjajući tragove neprijateljskog djelovanja.