8 najvećih kulturnih trofeja koje je SSSR dobio poslije Drugog svjetskog rata

Javna domena; Rafael/Galerija starih majstora u Dresdenu; Puškinov muzej
Sovjetska je vojska, vraćajući se u domovinu 1945. godine, sa sobom donijela neobične trofeje. Slike, skulpture, knjige, zlato, drugim riječima svjetsko kulturno blago koje je preživjelo ratni požar. Mnoga među tim jedinstvenim djelima kasnije su vraćena u Njemačku, a neka su i ostala u Sovjetskom Savezu.

Zbirka Dresdenske galerije

U veljači 1945. godine savezničke vojne trupe, britanske i američke, bombardirale su Dresden, jedan od najljepših njemačkih gradova. Strašni plamen mogao je progutati riznice čuvene galerije slika. U zbirci saksonskih izbornih kneževa nalazila su se platna Pietera Brueghela starijeg, Giorgionea i Vermeera, Botticellija i Cranacha, Rubensa i Holbeina, Tiziana i Van Dycka. Iz depoa umjetnička djela premještena su u kamenolome i rudničke tunele gdje su ih u svibnju četrdeset i pete i pronašli sovjetski vojnici. Neki predmeti su bili jednostavno spušteni, a najvrjednije djelo iz zbirke, Rafaelova "Sikstinska Madona", bila je u kutiji od šperploče s lokotom.

Remek-djela su prebačena u Moskvu, u Državni muzej likovnih umjetnosti Aleksandra Puškina. Tamo su restaurirana i u proljeće 1955. izložena i predstavljena javnosti u 14 dvorana. Izložbu spašenih slika vidjelo je u četiri mjeseca više od 1,2 milijuna ljudi. Zanimanje je bilo toliko da je muzej za posjetitelje bio otvoren od pola osam ujutro do jedanaest navečer.

Poslije toga zbirka je vraćena u Njemačku. "Definitivno svi su bili revoltirani", govorila je ravnateljica Muzeja Irina Antonova. "Međutim, kada sam se nekoliko godina kasnije obrela u Dresdenu, situaciju sam sagledala na drugačiji način. Shvatila sam, naime, da je Dresdenska galerija zapravo sam Dresden."

Pergamski oltar

Među muzejskim trofejima našao se i ogromni Zeusov žrtvenik iz grada Pergama, dekoriran masivnim frizom na kojem je prikazana borba Bogova i Titana. Smatra se da žrtvenik u svom Otkrivenju spominje Sveti Ivan, nazivajući ga Sotoninim prijestoljem. Oltar je u 19. stoljeću otkrio njemački arheolog Carl Humann i donio ga u Njemačku, a u Berlinu je 1920. godine sagrađen specijalni muzej za ovu antičku relikviju. 

Zeusov oltar iz Pergama

Poslije rata Pergamski oltar donesen je u Sankt-Peterburg, gdje je 13 godina proveo u depou u Ermitažu, da bi ga posjetitelji mogli vidjeti tek 1954. godine. Poslije četiri godine vraćen je u Njemačku gdje se i danas nalazi u Pergamskom muzeju u Berlinu, dok je za SSSR napravljena gipsana kopija. Od 2002. godine izložena je u Umjetničko-industrijskoj akademiji "Štiglic" u Peterburgu.

Zbirka Otta Krebsa

Među trofejnim umjetninama bila su i djela impresionista. U svojoj kući kod Weimara poduzetnik Otto Krebs imao je izuzetnu zbirku Van Gogha, Cézannea, Gauguina, Pissarroa, Moneta i drugih umjetnika. U proljeće 1945. godine u njegovoj vili smještena je Sovjetska vojna administracija u Njemačkoj. Sovjetski su vojnici tada u podrumu otkrili specijalni depo u kojem ih je čekalo veliko iznenađenje. Kompletni opis zbirke i sama remek-djela, sva na broju, onako kako su popisana. A to znači, 102 slike i 13 crteža, 8 skulptura, kao i predmeti od porculana.

Čim su dobili Krebsovu kolekciju, stručnjaci iz Ermitaža shvatili su da pred sobom imaju mnogo više od obične zbirke, dragocjeni minimuzej. Od 1949. do 1996. godine kolekcija se nalazila u depou, a poslije toga je izložena u sklopu muzejske zbirke.

Knjige i manuskripti

Mali grad Gotha u Tiringiji prije rata je slovio za pravi trezor. Ovdje se nalazila najstarija biblioteka u Njemačkoj. Vojvode Sachsen-Gothe marljivo su radile na njezinom popunjavanju. Živopisana Biblija Ottheinricha, rukopisna Velika Biblija iz Mainza, knjige s inicijalima Martina Luthera, rukopisi Calvina i čak ruska Slovarica Ivana Fjodorova tiskana u Ostrogu (Ostroška tiskara, jedna od najstarijih u Staroj Rusiji).

Gutenbergova Biblija

Poslije rata značajan dio bilioteke prenesen je u SSSR. Deset godina knjige su se nalazile u kutijama u kojima su i donesene. 1956. godine veći dio knjiga vraćen je u Njemačku.

Iz "Njemačkog muzeja knjige i pisma" u Leipzigu u Moskvu su poslane i dvije Biblije koje je tiskao Johann Gutenberg. Od 180 primjeraka koliko ih je bilo danas je sačuvano samo 47, pa je jasno o kakvoj je rijetkosti riječ. Jedna od Biblija nalazi se na Moskovskom državnom sveučilištu Lomonosov, a druga, kako se ispostavilo tek 1990. godine, u "Lenjinki" u Moskvi (Ruska državna biblioteka).

Zbirka bremenske "Kunsthalle"

Dürer, Rembrandt, Van Gogh, više od 1700 djela velikih majstora iz zbirke galerije "Kunsthalle" u Bremenu sakriveno je u vrijeme rata u podrumima zamka Kartzow. Kada su u svibnju 1945. godine sovjetske trupe ušle u posjed grofova Königsmarck, pronašle su fascikle s grafikama i kutije sa slikama. Kapetan Viktor Baldin uspio je spasiti znatan dio od pljačke i donijeti ga u Moskvu. 

1947. godine zbirka je smještena u prijestolničkom Muzeju arhitekture, a od 1991. nalazi se u "Ermitažu". Tada je svijet saznao da se u Rusiji čuva zbirka iz Bremena. Ona sada nosi ime Viktora Boldina, čovjeka koji ju je spasio od uništenja.

Kolekcija iz Gothe

U zamku Friedenstein u njemačkom gradu Gothi, kod izbornog kneza Fridriha Trećeg Mudrog dvorski slikar bio je Lucas Cranach stariji. Ovdje je nastao i jedan od prvih muzeja u Njemačkoj s bogatom zbirkom, Jan Lievens, Frans Hals, Jan Brueghel stariji i naravno, Cranach.

Poslije rata zbirka je preseljena u Sovjetski Savez, a dio vraćen u Njemačku 1950. godine. Dvadesetak platna Cranacha, uključujući "Gospodina gradonačelnika", "Prvi grijeh", "Poklonstvo mudraca" i druge, više od 70 godina nalazi se u Državnom muzeju likovnih umjetnosti "A. S. Puškin".

Blago

U dragocjenosti muzeja u Berlinu spadale su riznice Troje koje je pronašao Heinrich Schliemann. Vrijedno otkriće koje je činio zlatni nakit, srebrno i zlatno posuđe, sjekire i bodeži, nazvano je Prijamovo blago. Značajan io dospio je u Berlinsku antičku kolekciju da bi, kada je rat počeo, dragocjenosti bile sakrivene u zoološkom vrtu. Po okončanju rata, muzejske zbirke predane su sovjetskoj vojsci. Tako su se riznice drevne Troje našle u Sovjetskom Savezu, ali o tome se malo znalo. Tek početkom devedesetih godina prošlog stoljeća s trofeja je skinuta oznaka tajnosti. Samim tim bilo je još senzacionalnije vidjeti ih svojim očima na izložbi 1996. godine u Muzeju likovnih umjetnosti "A. S. Puškin" u Moskvi. Jedinstveno Schliemannovo otkriće nalazi se i danas u prijestolničkoj muzejskoj zbirci.

Među trofejima bilo je i drugo blago, uključujući vrijedne predmete iz brončanog doba iz Eberswaldske riznice i zlato franačkih Merovinga, također iz Berlinskog muzeja drevne i rane povijesti.

Fond filmskog arhiva Trećeg Reicha

Krajem četrdesetih i početkom pedesetih godina prošlog stoljeća u sovjetskim kinima pojavili su se strani filmovi. Među vojnim trofejima bila je velika zbirka filmskog arhiva Trećeg Reicha. U njegovom fundusu 1945. godine bilo je više od 17 tisuća filmova, pritom ne samo njemačke proizvodnje, nego su čuvane i kopije iz filmskih arhiva Francuske, Norveške, Jugoslavije, Poljske i čak Sjedinjenih Država. Više od šest tisuća filmova završilo je u sovjetskom Gosfilmfondu, a odatle su mnogi naslovi prikazivani na velikom platnu. Recimo "Veliki valcer", "Serenada u dolini sunca", "Sto muškaraca i jedna djevojka", glazbeni filmovi s Carusom ili avanturistički s Erichom von Stroheimom. 

Kadar iz filma

Mnoge je prije prikazivanja gledao osobno Josif Staljin. Neki filmovi su premontiravani, mijenjan im je kraj ili je uklanjano sve što se smatralo štetnim za sovjetskog čovjeka, čak i nazivi. Prije emitiranja filma bi se na ekranu pojavljivao natpis: Zaplijenjeno kao trofej nakon poraza njemačke nacističke vojske od strane Sovjetske armije kod Berlina 1945. godine.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće