10 ruskih umjetnika bez kojih je svjetska povijest umjetnosti nezamisliva

"Apoteoza rata"

"Apoteoza rata"

Vasilij Vereščagin
Podsjećamo na najmarkantnije ruske likovne umjetnike 19. i 20. stoljeća koji su slavu stekli i izvan granica Rusije.

Karl Brjulov

Jedan od najboljih ruskih portretista Karl Brjulov mnogo je putovao po Europi i veći dio života proveo u Italiji. Svjetsku slavu mu je donijelo monumentalno platno "Posljednji dan Pompeja" dugačko 6,5 metara, na kojem je dočarao svu dramu propasti antičkog grada. Prvo predstavljanje ove slike u Rimu doživjelo je buran uspjeh. Slika je zatim izložena u pariškom Louvreu te je dobila prvu nagradu Pariškog salona 1834. godine. Kasnije je poklonjena caru Nikolaju Drugom, a danas se čuva u Ruskom muzeju u Sankt-Peterburgu. Ogromnu popularnost Brjulov je stekao i zahvaljujući portretima koje je uglavnom poručivala talijanska aristokracija. Posljednje godine života umjetnik je proveo nedaleko od Rima, u kući svog prijatelja Angela Tittonija, u čijoj obitelji je ostao dio umjetnikovog nasljeđa.

Vasilij Vereščagin

Pod gradskim zidinama. 'Pustite ih da uđu!'

"Vasilij Vereščagin, umjetnik, vojnik, putnik", naziv je monografije koju je objavilo Udruženje američkih umjetnika povodom njegove prve izložbe u SAD-u. U ove tri odrednice staje cijeli njegov život. Čuveni slikar ratnih prizora i etnolog ovjekovječio je na svojim platnima događaje kojima je i sam bio svjedok u vojnim kampanjama, okončavši život u Rusko-japanskom ratu. Slavu je stekao zahvaljujući velikim europskim i američkim izložbama koje je sam organizirao, brižljivo osmišljavajući scenografiju i prateći cikluse slika predmetima s putovanja. Među najpoznatije njegove izložbe spadaju izložba slika iz turkestanskog ciklusa u Kristalnoj palači u Londonu 1873. godine i trijumfalna izložba u New Yorku 1888. godine poslije kojih je uslijedila trogodišnja turneja po najvećim američkim gradovima kao što su Chicago, Philadelphia, Boston, St. Louis i drugi, ili aukcija iz 1891. godine na kojoj je prodano 110 slika.

Léon Bakst

Tijekom 1909. i 1910. godine Djagiljev je u Parizu prikazao balete "Šeherezada" i "Kleopatra". Ogromni uspjeh tom prilikom nisu doživjeli samo baletni umjetnici nego i autor kostima i scenografije Léon Bakst. "Ruski istok" sa svojim sofisticiranim erotizmom preselio se sa scene u modne salone, Bakst je prodavao skice dizajneru Paulu Poiretu, uveo u modu turbane, dimije i perike u boji, oblačio skandaloznu markizu Casati. Poslije baletnih premijera uslijedila je i izložba u Louvreu, s koje su svi radovi bili otkupljeni, i stigle narudžbe portreta i oslikavanja od američkih milijardera iz obitelji Rothschild i Morgan. 1914. godine je održana prva izložba njegovih radova u SAD-u, koja je s velikim uspjehom gostovala od New Yorka do Philadelphije.

Boris Kustodijev

Kustodijev, tvorac "tipičnih" ruskih slika na kojima su prikazani sajmovi i pripadnice trgovačkog staleža pored samovara, jedini je ruski umjetnik nagrađen medaljom Venecijanskog bijenala ikada. 1907. godine kurator Ruskog paviljona bio je Sergej Djagiljev zahvaljujući kojem je Europa vidjela najbolje ruske umjetnike tog doba. Međutim, slike Borisa Kustodijeva "Portret semi Polenovih" (čuva se u bečkoj palači Belvedere) i "Portret grofa Ignjatjeva" duboko su impresionirale žiri i on je osvojio glavno priznanje.

Vasilij Kandinski

Rodonačelnik apstrakcije živio je između Rusije, Njemačke i Francuske. Njegova glavna postignuća vezana su za München, gdje je studirao na Akademiji, ujedinio ekspresioniste u grupu "Plavi jahač", održao prvu samostalnu izložbu, predavao na umjetničkoj školi, a kasnije na berlinskom Bauhausu. U Münchenskom muzeju se i nalazi jedna od najboljih zbirki njegovih radova. I u Muzeju Guggenheim u New Yorku također se nalazi jedna od najvećih zbirki na temelju kojih je moguće proučavati apstraktnu umjetnost.

Kazimir Maljevič

"Crni kvadrat" koji je Maljevič stvorio 1915. godine postao je simbol avangarde i manifest novog svijeta umjetnosti u kojem više podražavanje realnog svijeta nije bilo ključno. Trijumfalni pohod Maljevičevog izuma suprematizma izvan granica SSSR-a počeo je krajem dvadesetih godina prošlog stoljeća. Umjetnikova velika izložba prvo je održana u Varšavi, a potom u Berlinu. Slike koje je sam Maljevič odabrao za izlaganje nisu vraćene u Rusiju, a danas se mogu vidjeti u Stedelijk muzeju u Amsterdamu i njujorškoj MoMA-i. Maljevič je i dalje jedan od najskupljih ruskih umjetnika, pa je tako njegova "Suprematičeskaja kompozicija" prodana na aukciji u Sotheby'su za 60 milijuna dolara.

Nikolaj Fešin

Fešin, virtuozni portretist rođen u Kazanju, koji je stvorio svoj prepoznatljiv stil, nije podržao revolucionarne promjene, pa je 1923. godine emigrirao u Ameriku, gdje je proveo narednih 30 godina života, obilježenih uspjesima. U New Yorku su ga dočekale izložbe i kupci slika među kojima su bili i veliki sakupljači i poznate ličnosti. Radovi ovog umjetnika čuvaju se u mnogim američkim muzejima i privatnim kolekcijama, i redovito pojavljuju na aukcijama u cijelom svijetu.

Pavel Čeliščev

Klasik modernizma, mistik, ruski Dalí, jedan od najistaknutijih emigranata revolucionarne epohe. Sve do nedavno Pavel Čeliščev je bio poznatiji u Europi nego u Rusiji. U njujorškoj MoMA-i čuva se oko 150 njegovih radova, a u moskovskoj Tretjakovskoj galeriji jedan, koji je umjetnik ostavio muzeju. Potomak plemićke obitelji 1920. emigrira u Berlin, a potom odlazi u Pariz, da bi se 1930. godine našao u Americi. Njegov talent među prvima je prepoznala Gertrude Stein, koja je kupila njegovu sliku "Košarica s jagodama" i stavila je na počasno mjesto na zidu, pored omiljenog Picassa. U Americi je ovaj umjetnik doživio istinsku slavu, radio je scenografiju i kostime za balete Georgea Balanchinea i slikao portrete.

Ilja Kabakov

Glavnom predstavniku moskovskog konceptualizma i najuspješnijem underground umjetniku SSSR-a pošlo je za rukom da svakodnevici u sovjetskim zajedničkim stanovima i potpunom odsustvu slobode pridoda općeljudsku dimenziju i tako postane tražen i razumljiv u cijelom svijetu. Od kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća Ilja Kabakov živi u New Yorku, a njegove samostalne izložbe priređuju se u cijelom svijetu, uključući njujoršku MoMA-u, pariški Pompidou i londonsku Tate galeriju.

Griša Bruskin

Ovaj umjetnik je svjetsku slavu stekao na jedinoj aukciji Sotheby'sa u Moskvi 1988. godine, kada je njegov "Fundamentaljnij leksikon" prodan za dotad nečuvenih za jednog ruskog underground umjetnika 416 tisuća dolara. Kupac je bio redatelj i oskarovac Miloš Forman. Nakon samo dva tjedna Bruskin se našao u Americi gdje, za razliku od SSSR-a, njegove izložbe ne samo da nisu bile zabranjivane nego su uvelike priređivane. Tada je sklopio ugovor sa znamenitom galerijom Marlborough koja ga i danas zastupa.

Pročitajte i: Deset slikara bez kojih se ne može zamisliti ruska kultura

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više