Grad se smatra prijestolnicom Urala. Osnovan je 1723. godine na temelju ukaza Petra Velikog i nazvan u čast careve supruge Katarine Prve. Do kraja devetnaestog stoljeća upravo se ovdje kovao najveći dio metalnog novca Ruskog Carstva.
Jekaterinburg je danas grad teške strojogradnje. Njegov arhitektonski izgled uglavnom definiraju zgrade podignute u stilu sovjetskog konstruktivizma. A 1991. godine otvoren je jedini metro na Uralu.
Grad osnovan 1736. godine postao je također jedan od najvažnijih industrijskih centara u zemlji. Međutim, Čeljabinsk je zanimljiv i zbog svog specifičnog geografskog položaja – smješten je na spoju Urala i Sibira. Kroz njegov centar teče rijeka Mias, čija je lijeva obala uralska, a desna sibirska. A to da obale iste rijeke pripadaju različitim geološkim strukturama vidi se i golim okom (detaljnije pročitajte ovdje).
Osim toga, u Čeljabinsku živi pravi superheroj koji čisti smeće u parkovima skrivajući lice ispod maske Čistomena.
Glavni grad republike Baškortostan jedan je od najzelenijih gradova na Uralu. Ovdje se nalaze desetici manjih gradskih parkova, kao i nekoliko park-šuma, arboretuma, botaničkih vrtova te čak i rasadnik u kojem uspijevaju najrazličitije vrste citrusa.
Grad je osnovan još u šesnaestom stoljeću. Za bazu njegove privredne djelatnosti danas slovi naftnokemijska industrija.
Povijest ovog grada počela je izgradnjom topionice bakra 1725. godine. Već u prvoj polovici devetnaestog stoljeća Perm je postao važan transportni centar. Glavna roba bila je sol koja se u velikim količinima tu vadila, pa i nazivi gradova, poput Solikamska ili Usoljja, ukazuju na iskonsku vezu sa soli.
U vrijeme Velikog domovinskog rata u Perm i okolne gradove evakuirano je više od 120 industrijskih poduzeća. Perm je bio jedan od glavnih industrijskih centara Sovjetskog Saveza.
Ovaj je grad danas i jedan od kulturnih centara Rusije. Permski teatar opere i baleta jedina je scena u Rusiji na kojoj je postavljeno svih deset opera i tri baleta Petra Čajkovskog. U umjetničkoj galeriji mogu se vidjeti jedinstvene drvene skulpture Ruskog Sjevera, a može se posjetiti i Muzej suvremene umjetnosti PERMM.
Što mislite što imaju zajedničko prijestolnice Rusije i Udmutrije? Odgovor je točan, oba grada imaju svoj Crveni trg. Istina, iževski trg ranije se zvao Mihajlovski, po Mihajlovskom saboru koji se tu nalazio. Međutim, već 1918. godine promijenio je ime u Crveni, a nekoliko godina kasnije na trgu je otkriven spomenik crvenoarmejcima. Početkom dvijetisućitih na trgu je rekonstruiran Mihailovski sabor koji su boljševici uništili.
Osnovan 1760. godine, Iževsk je poznat kao oružarska prijestolnica Rusije, prije svega zbog koncerna Kalašnjikov koji se ovdje nalazi.
Marame od kozje dlake iz Orenburga slove za jedan od simbola Rusije, zajedno s matrjoškom i balalajkom. One su lagane, ali vrlo tople. Poanta je u lokalnoj vrsti koza koja se uzgaja samo u toj regiji. Njihova dlaka najtanja je na svijetu i pritom vrlo jaka. Orenburg je i industrijski centar Urala u kojem se nalaze poduzeća za proizvodnju i preradu plina.
Drugi po veličini grad u Čeljabinskoj oblasti, centar crne metalurgije. Magnitogorsk je 1931. godine postao jedan od prvih socijalnih gradova u zemlji koji su nicali oko velikih industrijskih poduzeća. Gradske četvrti nisu imale zadatak samo brzo riješiti problem sa stanovima za radnike, nego i postati primjer novog proleterskog načina života. Pionir takve vrste gradnje bio je poznati njemački arhitekt Ernst May (detaljnije pročitajte ovdje).
Drugi po veličini grad u Sverdlovskoj oblasti (nakon Jekaterinburga). Njegov nastanak vezan je za nalazišta rude bakra i željeza, otkrivena početkom osamnaestog stoljeća. Pored različitih vrsta proizvoda crne metalurgije, ovdje se proizvode i naoružanje za rusku vojsku i teretni vagoni.
Kurgan je prema službenoj verziji osnovao 1679. godine seljak Timofej Nevežin, a status grada dodijelila mu je Katarina Velika 1782. godine.
Kurgan je administrativni centar Kurganske oblasti. Ovdje se nalazi širom svijeta poznati centar za traumatologiju i ortopediju koji nosi ime Gavrila Ilizarova, akademika koji je izumio aparat za srašćivanje koštanih prijeloma.
Sterlitamak se u osamnaestom stoljeću počeo ubrzano razvijati izgradnjom pristaništa za prijevoz soli, kroz grad su intenzivno prolazili trgovački karavani sa soli. O tome da je grad zaista bio bogat svjedoče sačuvane stare trgovačke kuće.
Drugi po broju stanovnika grad Baškortostana, kao i Ufa, danas je centar kemijske industrije.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
