Kavkaz čini pretežno planinski teren smješten između Kaspijskog jezera i Crnog mora. Stoljećima tu žive na desetke etničkih grupa, a zbog udaljenosti planinskih naselja ove su grupe razvile različite jezike i vjerovanja. Ipak, sve one imaju sličan način života. Zbog toga Kavkaz nije samo geografski pojam, nego i istorijski i kulturni. Danas je Kavkaz podijeljen na Sjeverni i Južni, pri čemu Južni Kavkaz čine postsovjetske države, a Sjeverni nacionalne republike koje su dio Rusije.
Čečenija
Kirill Kalinikov/SputnikKavkaz se od davnina nalazio na križanju, na mjestu gdje se križaju interesi susjednih zemalja: Perzije (suvremenog Irana), Osmanskog Carstva (Turska) i Rusije. U podnožju Kavkaza Rusija je osnovala kozačka naselja i niz utvrđenja kako bi zaštitila južne granice od upada nomadskih plemena. Istovremeno, ona je tražila nove trgovinske puteve za povezivanje Azije i Europe. Zanimljivo je da su mnogi kavkaski narodi (Osetini, Kabardinci, Inguši, Gruzini i drugi) tražili zaštitu pod okriljem ruskih careva i željeli se priključiti Rusiji. Međutim, zbog nekih teritorija Rusija je morala ući u niz sukoba.
Kavkaz je konačno postao dio Rusije tek 1864. godine nakon Kavkaskog rata. U sovjetsko doba kavkaske oblasti dobile su suvremene administrativne granice i autonomiju unutar velike zemlje. Nakon raspada Sovjetskog Saveza Gruzija, Armenija i Azerbajdžan postali su neovisne države, dok su republike Sjevernog Kavkaza postale dio Rusije.
Dagestan
Aleksej Filippov/SputnikNa Sjevernom Kavkazu nalazi se sedam republika:
Adigeja (prijestolnica Majkop)
Karačajevo-Čerkezija (prijestolnica Čerkesk)
Kabardino-Balkarija (prijestolnica Naljčik)
Sjeverna Osetija –Alanija (prijestolnica Vladikavkaz)
Ingušetija (prijestolnica Magas)
Čečenija (prijestolnica Grozni)
Dagestan (prijestolnica Mahačkala)
Stavropoljski (prijestolnica Stavropolj) i Krasnodarski kraj (prijestolnica Krasnodar) također su dio Kavkaske povijesno-kulturne regije.
Osim ruskog jezika, u republikama se na službenoj razini koriste i lokalni jezici. Na primjer, u Karačajevo-Čerkeziji takvi jezici su: abazinski, karačajski, nogajski i čerkeski. Ali, naravno, Dagestan je prvak: ima čak 14 državnih jezika! I svi su toliko različiti da se stanovnici susjednih sela ne mogu razumijeti na svojim materinskim jezicima i moraju koristiti ruski.
Kabardino-Balkarija
Jelena Afonina/TASSSjeverni Kavkaz najnaseljenija je oblast Rusije. Prema popisu iz 2010. godine, tu živi oko 15 milijuna ljudi, pripadnika 50 etničkih grupa.
Osim Rusa, među najvećim etničkih grupama su Čečeni, Čerkezi, Avari, Dargini, Osetini, Inguši, Kumici i Lezgini (više o njima saznajte ovdje).
Zanimljivo je istaknuti da su stanovnici Kavkaza pretežno muslimani, samo je među Osetinima pravoslavlje rasprostranjenije.
Ljudi s Kavkaza imaju, i pored velikih međusobnih razlika, mnogo toga zajedničkog. Uglavnom zadržavaju tradicionalni način života: radije žive u kućama nego u stanovima (tamo je najniža razina urbanizacije u Rusiji), uglavnom se bave poljoprivrednom i imaju tradicionalne stavove o obitelji (često su stariji rođaci uključeni u izbor budućeg supružnika). Njihove narodne nošnje također su slične: na primjer, muškarci nose čerkeske kaftane s karakterističnim malim džepićima (više saznajte ovdje), a žene duge uske haljine i marame svijetlih boja (više ovdje).
Karačajevo-Čerkezija
Sergej Bobilev/TASSSjeverni Kavkaz uglavnom je poljoprivredna zemlja. Klima je topla, a zemlja rodna, što omogućava uzgoj raznovrsnog voća, povrća i žitarica. Međutim, pored toga, Sjeverni Kavkaz najpopularnija je turistička destinacija u zemlji. Turistički centri na obali mora i u planinama nastali su ovdje još u carsko doba, a u sovjetskim godinama turizam je bio masovna pojava.
Suvremeni Rusi posjećuju Sjeverni Kavkaz radi odmora na moru, oporavka u kupeljima s mineralnom vodom, skijanja i planinarenja. Tijekom čitave godine to je atraktivno mjesto za odmor zbog nezaboravnih zalazaka sunca u kavkaskim planinama!
Adigeja
Vitalij Timkiv/SputnikPrijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu