Znate li otkud u Sankt-Peterburgu toliko lavova?

yulenochekk/Getty Images
Iako u ovom dijelu Rusije nikada nije bilo lavova, njihovi prikazi u kamenu ili metalu mogu se sresti gotovo na svakom koraku. A jesu li se tu našli baš sasvim slučajno saznajte iz našeg teksta.

Izgleda da su se lavlje skulpture sviđale graditeljima ruskih gradova. Međutim, niti u jednom drugom gradu u Rusiji nema toliko lavljih skulptura, kao u Sankt-Peterburgu. I dok jedni uživaju u zalasku sunca, drugi pokazuju zube i čuvaju viseći most, a treći dočekuju goste na plemićkom imanju, držeći u zubima lance. Ne zna se pouzdano koliko točno ima lavova u gradu, a poznavazelji procjenjuju da ih je više od tri tisuće. I svaki lav ima svoju zanimljivu priču.

Lavovski dio

Prikazi lavova simboli su vlasti i vojničke odvažnosti i široko su zastupljeni u europskoj heraldici i skulpturi. Figure ovih životinja mogu se vidjeti u Rimu, Madridu, Parizu i u mnogim drugim gradovima. Ta tradicija vuče korijene od antičkih vremena. Lavovi su bili glavni junaci brojnih drevnih grčkih i rimskih legendi u kojima su predstavljeni kao čuvari bogova.

Ideja ruskog cara Petra Velikog, koji je 1703. godine osnovao Peterburg, nije bila podići grad kao sjevernu luku na Baltičkom moru nego moćnu europsku prijestolnicu, glavni grad carstva.

Sankt-Peterburg je bio sasvim različit u odnosu na druge gradove u zemlji. Raskošni dvorci po uzoru na zapadne, pokretni mostovi, široke ulice, strogo planski podignute zgrade i uređeni javni prostor. I naravno, doslovce, u prvim danima postojanja grada u arhitekturi je došla do izražaja moda lavljih skulptura. Pa je tako i na bisti Petra Velikog, postavljenoj ispred njegove kuće, uočljiva njuška lava na ramenu.

Priča o lavovima i gradu poslužila je kao ideja za kultnu komediju Eldara Rjazanova iz 1973. godine "Nevjejovatni doživljaji Talijana u Rusiji".

Nekoliko Talijana, navodno kao turisti, dolaze u Lenjingrad, kako bi pronašli blago skriveno "ispod lava", pa će tako u potrazi za predrevolucionarnim blagom prekopati doslovno čitav grad, budući da se spomenute skulpture nalaze gotovo na svakom koraku. Jedan od junaka primijetit će da u gradu ima više lavova nego stanovnika.

Najpoznatiji lavovi u Peterburgu

Lavovi, koji se igraju kuglama ispred zgrade Admiraliteta, vjerojatno spadaju u jedan od najprepoznatljivijih simbola grada. Skulpture izlivene od bakra ovdje se nalaze od 1832. godine i osnivanja Admiraliteta. Što mislite kakve su to kugle?

Ispostavilo se da postoji antička legenda prema kojoj lavovi čuvari noću drže šapu na kugli kako ne bi zaspali. A ako se ipak dogodi da zadrijemaju, šapa će skliznuti i to će ih probuditi. Generalno, kada vidite lava sa šapom na kugli budite sigurni da je na straži i krajnje oprezan.

Na Gribojedovljevom kanalu nalazi se most izrađen 1820-tih koji se tako i zove – Lavlji. Lance mosta u ustima drže četiri bijela lava od lijevanog željeza, skrivajući pilone i spojne elemente.

Na Sverdlovskom keju ispred kompleksa Bezborodko koji potječe iz sredine osamnaestog stoljeća mogu se vidjeti svih 29 skulptura. Lavovi u zubima drže masivni lanac koji ide po obodu imanja. Kuća je dosta oronula, a skulpture odlično očuvane.

Lavovi ne "obitavaju" samo u samom Peterburgu, nego ih u velikom broju ima i u okolini, poput Peterhofa, Pavlovska i Kronštata.

Mitski lavovi

Na Petrovskom keju mogu se vidjeti vrlo neobični lavovi "šiši". To su lavovi čuvari iz kineske mitologije koji se najčešće nalaze ispred ulaza u hram. U kineskoj tradiciji lavovi donose sreću i štite od zlih sila. Skulpture od granita napravljene su u Mandžuriji početkom dvadesetog stoljeća za jedan hram, ali su kasnije poklonjene ruskim susjedima. Peterburg krase od 1907. godine.

Kineski lavovi postoje i u parku prijateljstva na Litejnom prospektu koji je otvoren 2003. godine. I oni drže šapu na kugli.

Mitski grifoni, lavovi s krilima, čuvaju Bankarski most u centru Peterburga, koji vodi ka bivšoj Asignacijskoj banci (danas se u toj zgradi nalazi Ekonomski fakultet). Prema starogrčkim legendama upravo su grifoni čuvali zlato u zemlji Hiperborejaca. Zvali su ih Zeusovim psima. Oni su čuvali i novčane rezerve Ruskog Carstva. A pored toga i uspješno maskirali spojeve na mostu.

Najstariji lavovi čuvaju Akademiju umjetnosti, to su sfinge, lavovi s ljudskom glavom, koje je iz Aleksandrije donio tridesetih godina devetnaestog stoljeća jedan od članova Akademije znanosit na valu oduševljenja starim Egiptom. Sfinge su nastale prije 3500 godina.

Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće