Vrata s kočijama i skulpturom boginje Nike nalazi se u Moskvi na Kutuzovskom prospektu i predstavlja poslijeratnu "reinkarnaciju" drugih vrata, podignutih po ukazu Nikolaja I. 1934. godine. Car je, naime, želio da se i u Moskvi nađu spomen-vrata u čast pobjede ruskog naroda u Domovinskom ratu 1812. godine protiv Napoleonove Francuske nalik na onu koja je iste 1834. godine podignuta u Sankt-Peterburgu.
Prva trijumfalna vrata bila su od drveta. Kasnije su načinjena od kamena. Ali je 1936. godine demontirana zbog promjena u generalnom planu grada. Stupovi od lijevanog željeza zatim su nekoliko godina ležali na gradskom trgu, dok nisu istopljeni za potrebe naoružanja u Drugom svjetskom ratu.
Kasnije su rekonstruirana (od 1966. do 1968. godine) i dobila su današnji izgled. Tada je ponovo izliveno 150 skulptura, kao i 12 novih stupova.
Izvjesno vrijeme ova su vrata doslovno bila ulaz u grad. Tu je tadašnja prijestolnica počinjala za one koji su stizali iz Europe.
Vrata je projektirao Talijan Giacomo Quarenghi. Sagrađena je 1834. godine u čast pobjede u ratu 1812. 1944. godine kroz njih je prošla vojska koja je probila opsadu Lenjingrada.
Danas se u unutrašnjem prostoru vrata, koji čine tri nivoa s podrumom, nalazi muzej ratničke slave.
Vrata na centralnom Dvorskom trgu istovremeno su dio zgrade Glavnog stožera. Njihovo pročelje dugo 580 metara dugo se smatralo jednim od najdužih u Europi. Projektirana su kasnije od same građevine i bila su također simbol pobjede u ratu 1812. godine. Svi bareljefi vrata dekorirani su motivima starorimskih vojnih trofeja, sa strane se nalaze statue antičkih vojnika, a na vrhu vrata su kočije s boginjom Nike.
Arhitekt talijanskog porijekla Carlo Rossi koji ju je projektirao smatrao je da su vrata glavna dominanta Glavnog stožera, a danas je to jedna od znamenitosti grada. U istočnom krilu ove građevine danas su izložene dragocjenosti Ermitaža.
Vrata su dio arhitektonskog ansambla podignutog u čast Pobjede nad nacizmom 1945. godine. Sagrađena aau 2000. godine na ulazu u grad-heroj Kursk, gdje se 1943. godine odigrala jedna od ključnih bitaka Drugog svjetskog rata, poznata kao Bitka na Kurskoj prevlaci.
Kod podnožja vrata nalaze se četiri figure ratnika iz različitih epoha: od Drevne Rusije do sredine 20. stoljeća, a na vrhu je skulptura svetog Jurja koji kopljem probada zmaja.
Masivna vrata u stilu staljinskog ampira još su jedan simbol pobjede u Drugom svjetskom ratu. To je i svečani ulaz na Sajam dostignuća narodne privrede (VDNH), jedan od najkarakterističnijih spomenika sovjetskog doba.
Fasadni dio vrata krasi bareljef s grbom SSSR-a, dok se na njihovom krovu nalazi skulptura "Traktorist i kolhoznica". Heroji sovjetske epohe nad glavom drže snop klasja, a simboliziraju industriju i poljoprivredu.
Ovaj simbol glavnog prijestolničkog parka podignut je 1955. godine, kada su centralni ulaz ukrasila grandiozna vrata po projektu Georgija Ščuka i Anatolija Spasova. Dugo su vrata visoka 18 metara zajedno s obližnjim Krimskim mostom bila jedan od simbola nove socijalističke Moskve.
Unutar nje nalazi se mali muzej povijesti parka, ali najzanimljivije je nešto drugo: na njima je otvoren vidikovac s pogledom na rajon Vorobjovi gori, Šuhovsku i Ostankinsku kulu i neboder Ministarstva unutarnjih poslova.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu