Znate li po kojim su strancima ulice u Rusiji dobivale imena?
Jugoslaven Josip Broz Tito
Tito (po ocu Hrvat, po majci Slovenac) rodio se na prostoru pod austrugarskom okupacijom i bio pozvan na front u Prvom svjetskom ratu da ratuje protiv Rusa. 1915. godine zarobljen je i tada je čak naučio ruski jezik. Iz radnog logora za zarobljenike pobjegao je poslije Veljačke revolucije 1917. godine i uskoro je prišao crvenogardejcima. Kada je njegov odred poražen, oko godinu dana skrivao se u selu kod Omska gdje se oženio Ruskinjom. 1920. godine vratio se u Jugoslaviju s obitelji, ali je kasnije više puta boravio u Moskvi, gdje je radio u Kominterni.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je zapovjednik partizanske vojske koja je ratovala protiv Hitlera i zbližio se sa Staljinom zbog čega je i dobio sovjetski orden Pobjede. 1948. godine Tito je odbio poslušnost Staljinu pa su svi međudržavni odnosi bili prekinuti. Poslije toga Tito je bio u prijateljskim odnosima s Hruščovom i Brežnjevom. Poslije Brozove smrti 1980. godine trg na jugozapadu Moskve dobio je njegovo ime, a u Omsku postoji ulica Josipa Broza Tita.
Nijemci Karl Marx i Friedrich Engels
U SSSR-u postojao je istinski kult ovih ideologa komunizma, njihovi portreti krasili su mnoge sovjetske državne ustanove, bili na poštanskim markama i plakatima, a spomenici podizani u velikom broju gradova u Rusiji.
Marx je vjerojatno apsolutni prvak po broju ulica koje nose njegovo ime. Ulice Karla Marxa nalaze se u više od tisuću gradova i naseljenih mjesta u Rusiji. Engels nešto malo zaostaje, sa 400 ulica širom Rusije. Pored toga, u Saratovskoj oblasti postoje gradovi koji se zovu Marx i Engels. U tim mjestima na Volgi od osamnaestog stoljeća prisutna su naselja Nijemaca.
Nijemci Karl Liebknecht i Rosa Luxemburg
U Sovjetskom Savezu vrlo je često slavljeno dvoje socijaldemokrata i lidera radničkog pokreta. Upravo poslije ustanka radnika u Berlinu oni su zajedno uhićeni i ubijeni od strane pristalica cara. U više od sto naseljenih mjesta u Rusiji nalaze se ulice nazvane po marksistu Liebknechtu. Pored toga, nekoliko sela u regijama u Rusiji nose ime Karla Liebknechta ili se zovu jednostavno Libknehtovka. Gotovo u 200 naseljenih mjesta postoje ulice s imenom Rose Luxemburg, kao i nekoliko sela nazvanih u čast ove revolucionarke.
Nijemica Clara Zetkin
Njemačka revolucionarka koja se borila za prava žena bila je izuzetno poštovana u SSSR-u. Bježeći od Hitlerove vlasti, posljednje dane života provela je u Moskvi i uz sve počasti sahranjena je kraj Kremaljskih zidina. Njezino ime još uvijek nose brojne ulice u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza. A u Rusiji takve ulice postoje u više od 40 gradova. U Samarskoj oblasti, recimo, nalazi se mjesto koje se zove Naselje Clare Zetkin.
Američki Talijani Sacco i Vanzetti
Porijeklom Talijani, Nicola Sacco i Bartolomeo Vanzetti aktivno su sudjelovali u radničkom pokretu Sjedinjenih Država. Bili su anarhisti i usred amerčkih štrajkova krajem 1910-tih vodili samoinicijativno istragu pogibije jednog radnika. Prema nekim saznanjima, njega je ubila policija ili se ubio nemogavši izdržati mučenje. Oni su pronašli dokaze i namjeravali s njima izaći na radničkom mitingu, ali su uoči skupa uhićeni i optuženi za napade i ubojstva i pogubljeni na električnoj stolici. Nepravedno optuženi proleteri dobili su u SSSR-u posthumno ulice "Sacco i Vanzetti" u više od 50 gradova širom Sovjetskog Saveza.
Talijan Giuseppe Garibaldi
Imenom nacionalnog heroja Italije i jednog od vođa nacionalno-oslobodilačkog pokretu u Sovjetskom Savezu nazvane su ulice u Moskvi, Rostovu na Donu, Ribinsku, Derbenti i Taganrogu. Jedini spomenik heroju u Rusiji nalazi se upravo u Taganrogu, a na njemu je natpis: "Giuseppe Garibaldi, boraveći u Taganrogu 1833. godine, zakleo se da će život posvetiti oslobođenju i ujedinjenju svoje domovine Italije."
I zaista, mladi Garibaldi bio je u Taganrogu na svom trgovačkom jedrenjaku. Grad se spominje u njegovim memoarima. On se ovdje upoznao s izvesnim Ligurijcem koji mu je pričao o tome kako "stvarno stoje stvari u zemlji" i inspirirao na patriotsku borbu. "Vjerujem da Kolumbo nikada nije bio toliko sretan otkrivši Ameriku koliko ja bivajući među ljudima koji su posvetili život oslobođenju svoje domovine."
Amerikanac John Reed
Ovaj novinar postao je svjedok revolucije i Građanskog rata u Rusiji, a boljševike je proslavio u knjizi "Deset dana koji su potresli svijet". Sovjetska vlast, zauzvrat, sahranila ga je sa svim počastima kraj Kremaljskih zidina u Moskvi. Njegovo ime nose ulice u nekoliko gradova, uključujući Sankt-Peterburg i Astrahanj.
Francuz Charles de Gaulle
Na trgu ispred hotela Kosmos u blizini Izložbe dostignuća narodne privrede u Moskvi otkriven je 2005. godine spomenik francuskom predsjedniku. Inače, trg od 1990. godine nosi De Gaulleovo ime. Iako nije bio simpatizer komunizma, postao je prijatelj i saveznik SSSR-a s kojim se zbližio u pokušaju stvaranja alternative Sjevernoatlantskom savezu u Europi.
Čeh Jaroslav Hašek
Pisac čuvenog romana "Doživljaji dobrog vojnika Švejka" dugo je živio u sovjetskoj Rusiji. Poslije Prvog svjetskog rata, tijekom kojeg je bio zarobljen u Kijevu, češki književnik otišao je u Moskvu i služio u redovima Crvene armije.
Kao agitator proputovao je gotovo cijelu zemlju. U mnogim gradovima postavljene su spomen-ploče u znak sjećanja na ovog satiričara i podignuti spomenici njegovom junaku Švejku. Hašekovo ime nose ulice u Moskvi, Sankt-Peterburgu, Omsku, Kazanju, Irkutsku, a u tatarskom gradu Bugulmi, gdje je radio kao pomoćnik vojnog zapovjednika, postoji čak literarni Hašekov muzej, jedini piščev muzej izvan njegove rodne Češke.
Čeh Julius Fučík
Češki komunist i novinar, Fučík je nekoliko puta boravio u SSSR-u i putovao po srednjoj Aziji nakon čega je nastala knjiga "U zemlji gdje je sutra već jučer" (1932.). U Sovjetskom Savezu cijenjen je kao antifašist, a njegova knjiga "Reportaža s omčom oko vrata", napisana u hitlerovskom zatvoru godinu dana prije pogubljenja, tiskana je u ogromnim tiražima.
Ulice s imenom Juliusa Fučíka postoje u više od dvadeset gradova u Rusiji, između ostalih u Moskvi, Peterburgu, Nižnjem Novgorodu, Kazanju, Rostovu na Donu, Volgogradu i mnogim drugim. I u gradovima u Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i drugim bivšim sovjetskim republikama u kojima je boravio i radio kao novinar ulice nose Fučíkovo ime.
Indijci Džavaharlal Nehru i Indira Gandhi
Iako Rusi s mukom izgovoraju prezime lidera nacionalno-oslobodilačkog pokreta Indije, u Moskvi, nedaleko od Moskovskog državnog sveučilišta, nalazi se trg, a u Jekaterinburgu park, nazvani po Džavaharlalu Nehruu.
On je nekoliko puta boravio u SSSR-u, a 1955. godine proputovao je Sovjetski Savez, između ostalog posjetivši i kombinat "Uralmaš" u Sverdlovsku (Jekaterinburg) koji je poslije toga počeo isporuke bagera u Indiju. U blizini Nehruovog trga u Moskvi nalazi se trg koji nosi ime njegove kćeri, premijerke Indije i "žene milenija" u izboru BBC-ja, Indire Gandhi.
Norvežanin Roald Amundsen
Norvežanin, čovjek koji je prvi kročio na Južni pol i istraživač Arktika, bio je izuzetno cijenjen u SSSR-u. Osim brojnih dostignuća i rekorda, istraživao je i cjelokupnu sjevernu obalu zemlje i organizirao ekspediciju Sjeveroistočnim morskim putem.
Njegovo ime nose ulice u Moskvi i Jekaterinburgu, a u Sankt-Peterburgu se nalazi Amundsenova bista. Sovjetski redaitelj Mihail Kalatozov snimio je film "Crveni šator" (1969.) o ovom putniku kojeg je igrao Sean Connery. (Kako je izgledalo snimanje filma u SSSR-u pročitajte ovdje).
Mađar Béla Kun
Kun je bio jedan od lidera Mađarske revolucije 1919. godine i imao je vodeću poziciju u Mađarskoj sovjetskoj republici koja je postojala 133 dana. Poslije njezinog pada bio je prisiljen pobjeći u Rusiju gdje je ratovao na strani boljševika u Građanskom ratu (i aktivno sudjelovao u Crvenom teroru).
1938. godine bio je podvrgnut represiji u Moskvi kao jedan od lidera Kominterne, optužen za "rukovođenje kontrarevolucionarnom terorističkom organizacijom". Rehabilitiran je posthumno. U Moskvi se nalazi Trg Béle Kuna, a u Sankt-Peterburgu, Tomsku i Simferopolju ulice koje nose njegovo ime.
Vijetnamac Ho Ši Min
U čast ovog revolucionara marksistea preimenovan je Saigon, najveći grad u Vijetnamu. Njegovo ime nosi i trg u Moskvi, gdje je jedno vrijeme živio i radio u Izvršnom komitetu Kominterne.
Tu je završio "Komunističko sveučilište radnika Istoka" i definitivno se formirao kao komunist i lider revolucije, kako se to govorilo u SSSR-u.
Mozambičanin Samora Machel
Prvi predsjednik Mozambika poslije revolucije 1975. godine bio je marksist i simpatizer Lenjina.
Poslije njegove pogibije u avionskoj nesreći dobio je ulicu na jugozapadu Moskve, u blizini Sveučilišta "Prijateljstva naroda"“ na čijem je jačanju predano radio i za to bio odlikovan Lenjinovom nagradom.
Španjolac Julián Grimau
Veću naklonost od njemačkih komunista u SSSR-u uživali su samo Španjolci. Grimau je doživljavan kao žrtva Španjolskog građanskog rata. Pogubio ga je Francov diktatorski režim unatoč brojnim javnim protestima, pa i Papi koji se za njega založio. Ulice u Moskvi i sibirskom Divnogorsku nose njegovo ime.
Argentinski Talijan Victorio Codovilla
Komunist Codovilla bio je prisiljen emigrirati iz rodne Italije u Latinsku Ameriku 1912. godine, budući da su ga vlasti zbog njegove revolucionarne aktivnosti počele progoniti. U Argentini je dao doprinos osnivanju Komunističke partije, dugo radio u njezinom Centralnom komitetu, a bio i aktivni član Kominterne.
Codovilla je SSSR posjetio 1957. godine o proslavi 40. godišnjice Revolucije. 1969. godine preselio se u Sovjetski Savez, dobio orden Listopadske revolucije i iduće godine umro u Moskvi, gdje je i sahranjen. Jedan od trgova na istoku prijestolnice dobio je po njemu ime još 1970. godine.
Španjolac Kristofor Kolumbo
Čovjek koji je otkrio Ameriku u Rusiji se počeo slaviti u sklopu obilježavanja 500. godišnjice Kolumbove plovidbe. 1992. godine po njemu je nazvan novi trg u moskovskom gradu Zelenogradu.
Ime ovog moreplovca nose i ulice u drugim ruskim gradovima, Volgogradu i Astrahanju. Ruski kipar Zurab Cereteli izradio je 1995. godine kompoziciju "Rođenje Novog Čovjeka", koja je poklonjena španjolskoj Sevilli, odakle je Kolumbo započeo svoj pohod. A 2016. godine još jedna Ceretelijeva skulptura postavljena je u Portoriku, gdje se Kolumbo iskrcao.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu