Bajkalsko jezero s prefiksom naj u svemu; i dubini i količini vode. Poznato je po svojoj flori i fauni, u njemu obitava oko tisuću vrsta živih organizama, uključujući 27 vrsta riba. Turizam se aktivno razvija, ali i kada se maknete od najpopularnijih lokaliteta očekuje vas netaknuta priroda.
Vrela vodena para izbija iz zemlje, a u prirodnim močvarnim bazenima ponekad se mogu sresti i medvjedi. I sve to na maloj površini od samo šest kvadratnih kilometara u kanjonu rijeke Gejzerna na Kamčatki, dolini koja je otkrivena relativno nedavno. Geolog Tatjana Ustinova stigla je ovdje 1941. godine u psećoj zaprezi s vodičem. 2007. godine dolina je nestajala s lica zemlje zbog klizišta, ali 2013. godine gejziri su ponovo izbili. Novo klizište očistilo je prirodnu branu.
Lokalne stijene pokrivene gustim crnogoričnim šumama se mogu istraživati beskrajno dugo, ali ako se željni instant dojmova morate se uputiti u planinski park Ruskeala. Do parka se iz Sankt-Peterburga može stići za jedan dan, a pri kraju putovanja treba presjesti na starinski vlak.
U planinskim masivima Altaja postoji još puno neistraženih staza, a ovo putovanje nikako nije za one koji preferiraju udobnost. Međutim, za spartanske uvjete i usiljeni marš u dužini od nekoliko kilometara uslijedit će nagrada u obliku pogleda na nestvarne vrhove, bistre rijeke i cvijetne livade koji pucaju pred okom turista. Altajom osim toga prolazi jedan od najljepših puteva u Rusiji, Čujski trakt.
Na krajnjem zapadu Rusije nalazi se jedinstveni rezervat prirode koji na uskoj pješčanoj prevlaci dugoj skoro stotinu kilometara krasi drveće najnevjerojatnijih oblika koje izgleda kao da je zaustavljeno u pozama za ples. U društvu audio vodiča ovdje se može prošetati ekološkim stazama između dina i futurističkih pješčanih plaža.
Kameni gorostasi na Uralu nekada su bili planine. Međutim, pod utjecajem vjetrova i vremenskih prilika ostali su samo ovi stupovi. Mada, lokalni narod Mansi prenose s koljena na koljeno svoje legende o pojavi kamenih idola. Ovdje se može stići helikopterom, ali i upustiti se u veliki pohod pješice i usput vidjeti i misterioznu, po zlu poznat prijevoj Djatlova.
Četrdeset kilometara duž rijeke Lene pružaju se stupovi nevjerojatnih oblika. Stupovi bilježe nekoliko krugova evolucije i čuvaju ostatke bića iz paleozoika. Bilo je tu i mamuta i drugih izumrlih sisavaca.
Kavkaski planinski masiv riznica je čuda prirode. Vodopadi, planinska jezera i brojna druga bogatstva ovjenčani su planinskim vrhom Elbrus. Ruski Everest i najviša planina u Europi. Odatle se može videti cijeli Kavkaz i izvršiti neobični eksperiment, odsjesti u hotelu-kapsuli na padini.
S veličanstvenih visina silazimo pod zemlju. U blizini uralskog grada Perma ispod zemlje nalazi se čitav ledeni dvorac u kojem caruje vječna zima. Iako snježnu kraljicu ovdje nećete sresti, na svakom koraku naići ćete na pećine i podzemna jezera, snježne kristale, stalaktite i stalagmite.
Jedinstvena visoravan u teško dostupnom sjevernom Sibiru ispresjecana je drevnim stazama, dubokim klisurama kojima je stotinama tisuća godina unazad tekla vulkanska lava. Predio bogat stijenama, vodopadima i nevjerojatnim jezerima. Površina ovog planinskog platoa iznosi skoro dvije stotine pedeset tisuća kvadratnih kilometara. Za usporedbu, američki Grand Canyon površine je od oko pet tisuća kvadratnih kilometara.
Pejzaži poluotoka Kamčatka zadivljuju svojom raznovrsnošću. Najimpresivniji su vulkani, koji prema riječima turista, magnetskom snagom privlače pogled. Trideset aktivnih i tri stotine ugašenih vulkana u ovoj regiji uvršteni su u svjetsku prirodnu baštinu UNESCO-a. I dok iz nekih izbija dim, drugi izbacuju lavu.
Slano jezero nedaleko od krimskog grada Jevpatorije, čija boja ovisno o godišnjem dobu varira od ružičaste do jarke koraljne. A sve to zbog algi koje proizvode beta karoten.
Jedno od najživopisnijih mjesta na udaljenom otoku na krajnjem istoku Rusije. Stjenovite obale koje se nadvijaju s dvije strane štite uvalu, sprječavajući po lošem vremenu prodor vjetrova.
Najnepristupačniji lokalitet u Sajanskim planinama. Slapovi vode preljevaju se iz jednog planinskog jezera u drugo, a onda padaju u planinsku rijeku. Najveća visina slobodnog pada iznosi 90 metara.
Pustinja 700 kilometara istočno od Bajkalskog jezera jedna je od najčudnijih na svijetu. Trideset kvadratnih kilometara pješčare okruženo tajgom, močvarama i jezerima s izuzetno oštrim prijelazima iz pustinje u druge tipove pejzaža. Osim toga gdje još možete vidjeti pustinju s pogledom na snježne planinske vrhove?
Fenomenalni snježni pejzaži na arhipelagu u Sjevernom ledenom oceanu koji čini preko 190 otoka zaustavljaju dah putnika. U zoni vječno smrznutog tla nalazi se i najsjevernija točka Rusije. Na otoku Čamp može se naći kamenje savršenog okruglog oblika, jedno od najzanimljivijih čuda na planetu Zemlji. Znanstvenici još uvijek nisu postigli suglasnost oko toga kako je ovo kamenje nastalo.
Močvara u Tomskoj oblasti koja se prostire na nevjerojatnih 53 tisuće kvadratnih kilometara, veličine poput čitave jedne europske države, a uz to se stalno širi. Močvara je pod zaštitom države jer je riječ o ogromnom spremniku slatke vode. Osim toga močvarni treset usporava globalno zagrijavanje.
Nekada se sol iz ovog jezera nalazila na trpezi ruskih careva i uglednog plemstva. U ovom trenutku so se dobija iz susjednog Baskunčaka, a Elton je prirodna znamenitost. Po vrućini voda praktički ispari, a sol poput leda okiva biljke i sve što dospije u jezero. Tako da se turistima preporučuje da dobro pričvrste obuću, kako ne bi zadobili opekotine od soli.
Pokraj slanog jezera Baskunčuk u Astrahanskoj oblasti nalazi se neobična planina. Slana kupola prekrivena je kamenom pješčarom i glinom, a u procesu erozije formirane su zanimljive rupičaste"raspjevane stijene". Postoje brojne pećine i niše u kojima se mogu vidjeti tragovi drevnih bića.
U Magadanskoj oblasti, na području rijeke Kolima nalazi se živopisni lokalitet, usko izduženo jezero, čiji vijugavi pejzaž podsjeća na fjordove. Klima je izuzetno oštra, pa nije slučajno da je ovaj kraj u sovjetsko vrijeme bio poznat po odjelima Gulaga sa najsurovijim uvjetima za rad.
Smatra se da su neobičan naziv jezeru dali geolozi, poklonici djela američkog pisca. Međutim, postoji i legenda da su članovi prve ekspedicije navodno na obali jezera pronašli knjigu Jacka Londona, "Martin Eden".
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
