Deset činjenica o najsjevernijem naselju u Rusiji

1. Ovaj teritorij ima površinu veličine Velike Britanije i 548 stanovnika

Naselje Dikson. Najsjevernije naselje u Rusiji nalazi se u Tajmirskom Dolgano-Nenečkom autonomnom okrugu Krasnojarskog kraja.

Robert Prascenis/Sputnik

Naselju Dikson pripada 220 000 kvadratnih kilometara (Velika Britanija ima 243 809 kvadratnih kilometara). Ovde živi svega 548 ljudi, prema podacima iz 2018. godine. To znači da svatko na raspolaganju ima gotovo 500 kvadratnih kilometara! No bez obzira na to što stjecajem okolnosti selu pripada tako veliki teritorij, svi stanovnici žive zajedno u malom naselju.

2. Neophodna propusnica

Arktičko naselje Dikson na obali Karskog mora.

Valerij Meljnikov/Sputnik

Mještani na ulasku u Dikson pokazuju osobne isprave i dokument o boravku, dok je ulazak lica koja ovdje ne stanuju strogo propisan – oni mogu ući samo uz propusnicu, jer je naselje na obali i tretira se kao pogranična zona. I inače se ovamo može stići samo zračnim putem. Na otoku postoji aerodrom na koji slijeće samo stari AN-26 i to jednom tjedno. I namirnice stižu isključivo zračnim putem i zato nisu jeftine.

3. Kupovina benzina – jednom godišnje

Naselje Dikson, Tajmirski (Dolgano-Nenečki) autonomni okrug.

Aleksandar Poljakov/Sputnik

Žitelji Diksona ne mogu napuniti rezervoar kad god požele. U selu nema benzinske crpke, najbliža je udaljena 500 km, ali i do nje se ne može stići, jer nema cesta.

Ako nekom treba benzin, mora ga naručiti tijekom leta i to za cijelu godinu. Tako naručen benzin stiže brodom i to jednom godišnje. Automobili su ovdje rijetkost. "Uglavnom ljudi imaju motorne sanjke i motorne čamce. Naručimo jednu ili dvije tone goriva. To je dovoljno za godinu dana", kaže žitelj Aleksandar Anisimov.

4. Devet mjeseci je zima

Polarna svjetlost u naselju Dikson.

Robert Prascenis/Sputnik

Arktička zima je zapravo polarna noć, hladnoće su ekstremne, a smrtonosna oluja ponekad puše tjednima. U Diksonu zima traje devet mjeseci godišnje, a temperatura se spušta do gotovo -50 stupnjeva Celzija. Mnogi, međutim, smatraju da to i nije loše: "Često pušu vjetrovi, jer je klima morska, ali hladnoće nisu toliko jake kao u Noriljsku i Dudinki. Tamo čim malo puhne ne možeš više izaći na ulicu. Ovdje puše vjetar, ali je relativno toplo", smatra Albert Mingažev, predavač engleskog jezika u ovdašnjoj školi.

I u lipnju se ovdje ljudi voze na motornim sanjkama. Tada je srednja temperatura između +5 i -6 stupnjeva Celzija.

5. Uopće nema drveća

Pamuk na obali Karskog mora.

Robert Prascenis/Sputnik

Područje Diksona je arktička pustoš. Nema drveća, čak ni minijaturnog. Ljeti je to zelena tundra, a zimi beskrajni bijeli snijeg.

6. Policija štiti ljude od medvjeda

Bijeli medvjed na obali Karskog mora u blizini naselja Dikson.

Robert Prascenis/Sputnik

U Diksonu nema kriminala, ali ipak postoji policija. Ona štiti ljude od medvjeda i vukova. Stanovnici se putem SMS poruka obavještavaju o tome da dolaze bijeli medvjedi, a lijepe se i obavijesti. Tada se ne preporučuje izlazak nakon 20:00, kao ni hranjenje medvjeda (ukoliko slučajno ima zainteresiranih) ni fotografiranje s njima.

Međutim, najefiksaniji način, kako smatra programer Robert Prascenis, jest pratiti pse: "Jedina mjera sigurnosti jest da, ako vani ne vidite pse, trebate biti oprezni. Ako psi mirno leže ili trčkaraju, sve je u redu."

7. U Diksonu nitko ne preuzima videosnimke s interneta

Ulica u naselju Dikson.

Aleksandar Poljakov/Sputnik

Mobilna veza se ovdje pojavila tek prije deset godina. Sada u naselju postoji i internet, ali je toliko slab da se nekoliko fotografija preuzima i po dva sata. I takav internet mjesečno košta kao za pola godine u drugim dijelovima zemlje.

8. Ovdje nema bolnice

Naselje Dikson.

Robert Prascenis/Sputnik

Bolnica je prije nekoliko godina zatvorena, jer u Diksonu nije bilo liječnika. Ako nekome pozli, jedina varijanta je hitno pozvati službu sanitarne avijacije. U uobičajenom režimu ovamo periodično dolazi liječnik opće prakse i vrši preglede. Pored bolnice nema ni kina, ni autobusa, ni kafića, ni supermarketa, niti reklamnih panoa. Ali postoji teretana i mnogi u njoj provode vrijeme.

9. Na naselje se godišnje troši 100 milijuna rubalja (1,2 milijuna dolara)

Helikopter slijeće u naselje Dikson.

Robert Prascenis/Sputnik

To je 30 puta skuplje nego održavanje naselja s istim brojem stanovnika na, recimo, Sajanskim planinama, na ledenjaku na jugu Sibira. 90% troškova u Diksonu su dotacije.

10. Bivša prijestolnica Arktika

Dikson, Krasnojarski kraj, rujan 1980. Snijeg na pristaništu naselja Dikson.

Legion Media

U sovjetskom razdoblju Dikson je bio centar trgovine i eksploatacije rudnih nalazišta, kao i ekspedicija. To je također bilo mjesto gdje su upućivani zatvorenici na izdržavanje kazne. Ovamo su iz čitave zemlje dolazili geolozi, učitelji, vojnici i polarni piloti. Tijekom 1980-ih ovdje je živjelo oko 5000 ljudi. Sada je naselje staro već 105 godina.