Kada se govori o jugu Rusije, većina ljudi pomisli na Soči, Anapu ili neku drugu turističku lokaciju na obali mora. Premda ova mjesta zaista vrijedi posjetiti, mi bismo htjeli skrenuti pažnju na manje poznate krajeve, neobične i raznovrsne predjele Sjevernog Kavkaza.
Nevjerojatno kakvu šarolikost i bogatstvo utisaka nudi ova regija (u njoj se, između ostalog, koristi više od desetak jezika). Zato se ponekad teško odlučiti odakle krenuti. Mi smo zato za vas odabrali nekoliko najfascinantnijih i najneobičnijih mjesta. Kada posjetite jedno od njih, sigurno ćete poželjeti nastaviti s istraživanjem!
Prva zanimljivost ovog kraja je niz termalnih bazena na brdima pored Pjatigorska u Stavropoljskom kraju.
Termalni izvori su jedna od najvećih atrakcija Sjevernog Kavkaza u cjelini. Zato se tu pojavio veliki broj onih koji žele unovčiti ovaj potencijal te otvaraju vlastite komplekse za odmor i liječenje. Ono što Pjatigorsk čini jedinstvenim je to što su njegovi izvori dostupni svima i bez nadzora. *
Tamošnji mještani od davnih vremena znaju da se niz planinu spušta rijeka termalne ljekovite vode, pa su sagradili niz malih bazena (često koristeći vreće od pijeska ili druge improvizirane konstrukcije) kako bi ovu vodu zadržali u njezinom toku. Tako je nastao niz vertikalno razmještenih bazena koji mogu primiti istovremeno po 1-3 osobe.
To što ih ima mnogo ne znači da mjesta ima napretek. U svako doba dana tu ćete naći tinejdžere, umirovljenike ili čitave obitelji kako se odmaraju i uživaju u pogledu. Najpopularniji su viši bazeni, naravno, jer ako sjedite u nižim, do vas stiže voda koju su koristili svi iznad vas!
* To što ovi termalni izvori nisu pod nadzorom daje im prednost, jer odmor provodite u duhu slobode i razigranosti, no treba koristiti zdrav razum kada se radi o sigurnosti i konzultirati se s liječnicima ako imate bilo kakve sumnje u vezi učinaka dužeg korištenja termalnih izvora.
Malo je reći da je Čečenija imala burnu povijest. Ova regija je prošla kroz dva rata i doživjela različite pobunjeničke pokrete tijekom 90-ih i 2000-ih. Ali turizam se polako vraća u ove krajeve i sve više ruskih građana i stranaca dolazi doživjeti nadaleko čuvene prirodne i kulturne ljepote Čečenije.
Jedan od najzanimljivijih simbola povijesti i kontradiktornosti ove regije je džamija Srce Čečenije u prijestolnici Groznom. Službeno ime džamije je Ahmad Kadirov (u čast oca Ramzana Kadirova, sadašnjeg predsjednika Čečenije). Građevina je impozantna i može primiti do 10 000 ljudi. Njezina arhitektura kombinira drevni dizajn s modernim senzibilitetom i povezuje islamski i slavenski svijet.
Kao što se može posvjedočiti Instagramu Ramzana Kadirova, jedna od službenih zabava za čečensku vladu je nadmašiti samu sebe. Tako je u kolovozu 2019. godine izvan Groznog podignuta još veća džamija. Dobila je ime po proroku Muhamedu i može primiti preko 30 000 vjernika.
Ovo je najviša planina u Europi i jedan od 7 najviših vrhova svijeta. Također čini prijelaz ka kavkaskoj granici između Europe i Azije. Što još možemo reći o Elbrusu, a da već nije rečeno?
Iskreno, ne mnogo toga. Portal Russia Beyond je već objavio sve što trebate znati o ovoj planini. Mi možemo samo dodati da vrhunsko iskustvo nije sama planina, već fantastičan niz žičara s gondolama koje omogućuju da bez po muke stignete do nadmorske visine od čak 3847 metara.
Ono zbog čega su gondole na Elbrusu jedinstvene je brzina kojom se uspinjete u ove visine. Ruta je tako duga da putnici moraju prelaziti s jedne na drugu žičaru na nekoliko mjesta da bi konačno stigli do stanice "Mir". Odatle možete duboko udahnuti planinski zrak, uživati u snijegu (tijekom cijele godine) i u pogledu s jedne od najviših planina na svijetu.
Ali žičare nisu jedina atrakcija ovog mjesta. Obavezno angažirajte lokalnog vodiča za kratki obilazak obronaka planine. Tako ćete se udaljiti od gomile turista i zaista dušom i tijelom uroniti u moćne planinske predjele.
Ovo je vjerojatno najzabitija lokacija s popisa. Kako biste stigli do Dargavsa (u Sjevernoj Osetiji-Alaniji) morate zaći daleko s autoceste. Komplicirana logistika, međutim, donijet će vam mnogo toga zauzvrat. Prema samo naselje Dargavs nema za ponuditi ništa naročito, nekropola na kraju grada je neobično i jezivo podsjećanje na dugu povijest ove regije (koja je dugo bila dio susjedne Republike Ingušetije).
Grobnice izgledaju kao tajanstvene napuštene bijele kuće, a najstarije među njima potječu iz 16. stoljeća. Raspoređene su tako da podsjećaju na gradić, odakle i potječe popularni naziv ovog mjesta.
Ovdje nećete sresti mnogo turista, a oni koji ovamo dođu mogu se prošetati među kriptama i saznati lokalna vjerovanja i legende. Jedno vjerovanje kaže da su bunari ispred kripti način da se sazna je li duša sahranjenog čovjeka pronašla put do raja ili ne. Ako u bunar bacite novčić i on udari u kamen blizu dna, to je dobar znak.
Derbent, drugi po veličini grad u Republici Dagestanu, pretendira na zvanje najstarijeg grada u Rusiji. U regiji se mogu naći ostaci ljudskih naseobina stari preko pet tisuća godina. A vrhunac predstavlja tvrđava Narin-Kala, koju su u 6. stoljeću podigli Perzijanci.
Podignuta u vrijeme kada se Sasanidsko Perzijsko Carstvo trebalo braniti od napada turkijskih nomada sa sjevera, Narin-Kala je dio lanca utvrđenja dugog 40 km pod nazivom Dag-Bari. Tvrđavu je kasnije osvojio arapski Omejidski kalifat i cijela je regija prešla na islam. Perzijanci su zatim povratili tvrđavu i držali je pod svojom vlašću sve do 19. stoljeća, kada je postala dio Ruskog Carstva, zajedno s cijelim Sjevernim Kavkazom.
Tvrđava Narin-Kala je neka vrsta metafore za regiju u cjelini. Preživjela je stoljeća osvajanja, različite religije, promjene granica i geopolitičke pripadnosti kako bi posvjedočila tome da svijet koji je neprekidno u nestajanju ipak neuništivo opstaje.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
