5 činjenica o Noriljsku, jednom od najsjevernijih gradova svijeta

Denis Koževnikov/TASS
Ako ste se uputili prema ovoj industrijskoj distopiji koja se nalazi usred sibirskog permafrosta, provjerite naš "turistički" vodič. Ako niste, pročitajte ga bez obzira. Još uvijek možete otkazati svoje putovanje na Azurnu obalu.

Noriljsk ( 2900 km od Moskve) nema ni stare tvrđave, niti velika imanja. Zima traje devet mjeseci godišnje, a tokom kratkog ljeta ni snijeg se ne otopi. Jedini način da dođete ovdje je zračnim putem (tokom cijele godine) ili trajektom (samo ljeti), ali uz specijalnu dozvolu koja se može dobiti na stranicama grada (na ruskom jeziku) ili uz pomoć turističke agencije.

Stambeno naselje, Noriljsk. Temperatura je pala na -42°C.

Udaljenost i birokracija ne tjeraju samo strane turiste, nego i Ruse. Stoga, ako uspijete doći u Noriljsk, pridružit ćete se ekskluzivnom klubu od 200 stranaca godišnje koji posjete grad (ne računajući posjetitelje iz ZND-a).

Noriljsk se nalazi unutar arktičkog kruga, a njegova povijest je priča o ljudskoj upornosti. Osnovan 1935. godine u nemogućim uvjetima ( polarne noći, izuzetno niske temperature ), Noriljsk je danas dom za 170 000 stanovnika i radnika, koji ne vide sunce nekoliko mjeseci godišnje, te potroše na namirnice nekoliko puta više nego Rusi u ostatku zemlje.

Što raditi ako se nađete u ovom živućem spomeniku neuništivosti ljudske volje?

1. Posjetiti Noriljsku Golgotu

Noriljsk je jedan od najvećih industrijskih centara Rusije. No, ova "oaza unutar snježne pustinje" (kako su ga nazvali u lokalnim novinama 1930-ih) napravljena je za zatvorenike noriljskog "korektivnog logora", koji je bio dio Gulaga, kako bi isti "zaslužili oprost sovjetskog naroda".

Memorijalni centar Noriljska Golgota je otvoren 1990-ih u podnožju gore Šmidtič, gdje su otkriveni posmrtni ostaci zatvorenika. Spomenik je napravljen u obliku 56 metara dugih vrata, koja podsjećaju na vrata sibirskih zatvora. Na ovom mjestu možete vidjeti koliko ljudi je platilo cijenu stvaranja ovog industrijskog čuda na dalekom sjeveru.

2. Vidjeti arhitekturu sjevera

Arhitektonski, Noriljsk je obični sovjetski grad. S izuzetkom nekolicine zgrada, nema nikakvih osobitosti.

"Noriljsk je vrlo surov grad i to se odmah može vidjeti", priča nam američki profesor slavistike na sveučilištu Tulan, William Brumfield. Posjetio je grad u listopadu 2016. godine, na poziv muzeja povijesti grada Noriljska. "Osim nekolicine ulica koje su napravljene prisilnim radom desetak godina nakon Drugog svjetskog rata, sve ostale zgrade su minimalističke, praktički svedene samo na svoju svrhu. Tvrdoglavost je esencijalna za preživjeti u Noriljsku. Grad i ljudi se nose s jednom od najsurovijih klima na svijetu.”

Jedna od specifičnosti Noriljska je činjenica da je grad građen na permafrostu. Sve zgrade su postavljene na stupovima, a ulazi se nalaze visoko kako bi se izbjeglo blokada istih zametima snijega.

Grad je napravljen kako bi ponudio maksimalnu zaštitu od oštrog vjetra - zgrade se nalaze u redovima te formiraju neku vrstu burobrana, te se nalaze tik jedna do druge, ostavljajući samo uske prolaze između zgrada koje služe za prolazak pješaka.

Zbog svoje jedinstvene lokacije, puno toga nosi epitet "najsjeverniji" - npr., džamija Nord Kamal na stupovima, sagrađena 1990-ih. Permafrost ispod džamije se proteže do dubine 300-500 metara.

3. Osjetiti pravu zimu

Ne, nije najhladniji grad u Rusiji, no studen je nevjerojatna, a zima traje od rujna do svibnja, dok zameti snijega mogu biti vidljivi čak i u srpnju. U jesen temperatura pada do -30°C, zajedno u kombinaciji s oštrim vjetrom sa sjevera.

Djevojka na ulici u Noriljsku, na -42°C.

Talijanska novinarka Lucia Bellinello koja je bila u Noriljsku u studenom 2016. godine s grupom prijatelja, sjeća se kako je vani mogla provesti samo 10-15 minuta tokom večeri, unatoč toploj odjeći. "Morali smo se grijati u supermarketu", sa smiješkom se prisjeća.

No, vjetar i hladnoća nisu sve što ovaj grad čini surovim. Tokom zimskih mjeseci doslovno nema sunca jer traje polarna noć. Svijetla točka ove priče je što se može vidjeti prekrasna polarna svjetlost.

Ne iznenađuje da lokalno stanovištvo ima veliko poštovanje prema hladnoći. Ako vide nekoga da je u nevolji, pa čak i potpunog stranca, pozvat će taksi ili ih pozvati unutra da se ugriju.

"U Noriljsku je hladno vrijeme kompenzirano s toplim ljudima", rekao je estonski novinar Jaanus Piirsalu, koji je posjetio Noriljsk u siječnu 2018. godine.

Ponekad zna biti i vruće, ali ne dugo. Lokalno stanovništvo se zna šaliti kako su propustili ljeto, jer su morali raditi taj dan.

4. Promijeniti svoj pogled na svijet

Puno stvari koje ljudi uzimaju zdravo za tovoto ovdje se drukčije doživljavaju. Npr. internet, iako dostupan izuzetno je spor i skup, tako da je i obična objava videa na Instagramu, lavovski posao.

Muškarac se vraća s tržnice u Noriljsku

Slično je i s odlaskom u trgovinu. Krastavci i rajčice u Noriljsku koštaju isto kao i cijela košara proizvoda u središnjoj Rusiji. Razlog tome je što se roba ovdje može dostaviti samo na dva načina - ili brodom rijekom Jenisej (što traje jako dugo) ili zrakoplovom (što je jako skupo).

Pročelje zgrade u ulici Talnahskaja u Noriljsku

Uživate u šetnji parkom? Noriljsku ne nedostaje zelenila, ali ipak je većina toga skriveno unutar kuća i ureda. Drveće je patuljasto, a unutar zgrada lokalci nekada naprave autentične zimske vrtove.

5. Pronaći srce Rusije

No, najzanimljivije stvari se nalaze van grada - ljepota beskrajne tundre će vas očarati, ništa manje nego nadrealni izgled samog grada. Odavde turisti mogu krenuti putem prema jedinstvenom spomeniku prirode, platou Putorana, koji se nalazi na listi zaštićene prirodne baštine UNESCO-a. Mjesto je to gdje se kanjoni doimaju kao da nemaju dna, gdje rijeke lome kmnje, formirajući jedne od najvećih slapova u Rusiji, a u blizini se nalazi i jezero Vivi, koje se nazova geografskim srcem Rusije.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće