Konstantin Čajkin neovisni je ruski urar, koji iza sebe ima na desetke izuma. Njegovi su radovi davno stekli svjetsko priznanje: tijekom četiri godine (do 2019.) on je bio prvi i jedini Rus na čelu najprestižnije organizacije neovisnih urara svijeta - Akademije AHCI. U travnju 2021. godine međunarodni patentni biro VOIS nagradio ga je zlatnom medaljom koja se dodjeljuje za zasluge u razvoju neke oblasti. Osim toga, u svijetu urarstva ovakve medalje u principu posjeduju samo rijetki pojedinci. Satovi koje proizvodi manufaktura Čajkina redovno zauzimaju prva mjesta na glavnim svjetskim izložbama, ali njemu je i planet tijesan: njegov najnoviji rad, ručni sat "Mars Konkveror 3" sinkronizira vrijeme na Zemlji i Marsu i namijenjen je osvajačima svemira.
U proizvodnji satova našao se sasvim slučajno. "Nemam nikakvu obiteljsku povijest", rekao je on za Russia Beyond. "Osim što mi je baka radila na prijemu satova u radionici na Nevskom prospektu u tadašnjem Lenjingradu." U djetinjstvu se, naslijedivši hobi od oca, Konstantin bavio radiomehanikom. Najprije je pohađao kružok u pionirskom kampu ("Jedinstveno iskustvo! Pomoću Morseove abecede i amaterske stanice, mi, sovjetski dječaci, mogli smo komunicirati s cijelim svijetom!"), zatim sekciju i najzad se upisao u stručnu srednju tehničku školu. Romantika svijeta mehanike, koji je širio uobičajene granice stvarnosti, zaijnela je talentiranog mladića.
Kada se 90-ih vratio iz vojske, probao je razne struke, od bravarskog zanata do agenta za trgovinu, dok nije počeo prodavati satove. "Ja i moj partner brzo smo razvili posao koji nam nije oduzimao mnogo vremena i ja sam dobio želju saznati što je tamo u satovima, malo čeprkati po njima, shvatiti principe", kaže Čajkin. Počeo je rastavljati i proučavati satove, suvremene i starinske, samostalno savladavajući profesiju. "Tada nije bilo ni YouTubea ni širokog internetskog prostora", kaže on. "Zato sam učio iz knjiga. Ali nije ni to najvažnije. Učio sam metodom pokušaja i pogrešaka i mislim da je to u meni razvilo odnos prema struci kao prema neprekidnom stvaralačkom procesu. Meni nije zanimljivo nešto ponavljati, zanimljivo mi je izmišljati novo, činiti ono što nitko nikada prije mene nije činio."
Konstantin priznaje da mu sad više nije potrebno zavirivati u tuđe mehanizme. Sve puteve je prošao, ono što je bilo prije njega je proučio. Kolekciju satova koju je sakupio prodao je kako bi pokrenuo svoj biznis, kada je 2003. odlučio otvoriti svoju manufakturu. Uspjeh koji mu je donio priznanje i narudžbe bio je vezan za prvi tourbillon koji je napravio. Prije Čajkina u posljednjih 175 godina nitko nije imao takav. Tourbillon je specijalan dio sata koji djelomično poništava gravitaciju i tako povećava točnost mehaničkog sata.
"U to je vrijeme to bilo nešto vrlo komplicirano iz svijeta visokog urarstva, što kod nas u zemlji nitko nije radio", kaže Konstantin. Čajkin ga je napravio, doslovno je sam narezao stolni sat s tourbillonom. O ambicioznom novitetu genijalnog samoukog urara pisali su ugledni časopisi, tako da se on jednog jutra probudio kao poznata ličnost.
Zatim je složenost njegovih radova postajala sve veća. "Moj prvi ručni sat (2008.) bio je jednostavan mehanizam s desetodnevnim radom poslije navijanja, htio sam napraviti takav mehanizam koji bi dugo radio", kaže majstor. Zatim su se pojavili jedinstveni modeli koje Konstantin do danas ubraja među najsloženije u kolekciji. To je ručni sat "Dekalog" sa židovskim računanjem vremena u helecima i regama, sat "Sinema" s ugrađenim minijaturnim uređajem tipa filmskog projektora koji prikazuje pokretne slike, sat "Lunohod" s jedinstvenim pokazivanjem mjesečevih mijena u obliku sfere u centru brojčanika i, najzad, marsovska kolekcija.
Ali najpopularnija i u cijelom svijetu najpoznatija kolekcija su "Ristmoni", ručni satovi s "antropomorfnim" pokazivanjem vremena. Kolekcija je počela od legendarnog sata "Džoker" iz 2017. godine, koji je pokupio sve moguće nagrade i koji i danas čini veliki dio narudžbi manufakture. Brojčanik ovih satova predstavlja lice junaka s njegovim karakterističnim osmijehom (on tu prikazuje mjesečeve mijene), a uobičajene kazaljke zamjenjuju zjenice očiju koje se kreću u specijalnim čeličnim emajliranim "očnim dupljama". "Izraz" lica-brojčanika tako se stalno mijenja i daje 20 000 različitih grimasa, izračunao je urar.
U okviru ove serije za prestižnu svjetsku aukciju Christie’s Only Watch u Ženevi 2019. godine Konstantin je čak smislio prvi na svijetu ručni sat-autoportret, dajući "licu" brojčanika vlastite crte. Sat je procijenjen na 18-24 tisuće franaka, a prodan je za 70 000 franaka. U okviru serije, koja stalno dobiva nove modele, postoji, na primjer, i "Drakula", kojoj noću izrastaju "očnjaci".
Stolni satovi još su jedno polje tehničkih eksperimenata. Na primjer, njegov sat "Moskovska Pashalija" ulazi u Knjigu rekorda Rusije kao najsloženiji ikada proizvedeni sat u zemlji: on ima 2506 dijelova koji obavljaju 27 različitih funkcija. "Jednom sam poželio riješiti složeni zadatak kojim se nitko prije mene nije bavio: napraviti sat koji odbrojava i pokazuje datum pravoslavnog Uskrsa (koji je pokretni praznik)", kaže majstor. "Od toga je sve počelo. Jedan od prvih modela iz ove serije napravili smo na poklon patrijarhu." Upravo ovaj ultrasloženi i revolucionarni mehanizam, prikazan na izložbi u Baselu 2007. godine, bio je za Čajkina propusnica u elitu svjetskog urarstva.
Sve svoje modele Konstantin osmišljava sam. U njihovom stvaranju pomažu mu radnici manufakture (njih 20-ak). Majstore sam obučava, jer takva škola u zemlji ne postoji. Godišnje može proizvesti oko 150 satova (ove godine pokušavaju nadoknaditi vrijeme izgubljeno zbog pandemije, planira napraviti 200 komada). Cijena satova je najmanje 10 000 dolara. Svaki sat se pravi ručno, s vrlo detaljnom obradom svih dijelova pod osobnim nadzorom urara.
"Urar je struka koja povezuje do 20 različitih profesija", kaže Konstantin. "To je vrlo složeno. Zato smo mi jedini u Rusiji. Naravno, postoje velike tvornice, koje su ostale još od sovjetskog vremena ili su obnovljene. Ali manufaktura koja proizvodi unikatne skupe mehaničke satove visoke klase urarstva zasad postoji samo jedna."
Što se tiče budućnosti ručnih satova, Čajkin, koji voli čitati znanstvenu fantastiku, predviđa da će mehanički satovi visokog urarstva, kakve on pravi, završiti u muzejima. A vrijeme će nam pokazivati bioproteze na temelju čipova usađenih u ruku ili oko.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
