Polarno čišćenje: Borba protiv zagađenja na ruskom Arktiku

Georgij Andrejev/Arhiva "Zelenog Arktika"
Ostaci sovjetskog istraživanja Arktika i dalje su prisutni u obliku starih bačava u kojima se nekoć držalo gorivo. Otrovne tvari koje još uvijek istječu iz njih zagađuju okoliš, ali to nije sve.

Prema izračunima iz 2017. godine, samo je u obalnom dijelu Arktičkog oceana bilo do četiri milijuna tona industrijskog i građevinskog otpada i do 12 milijuna željeznih bačava. Između 2015. i 2017. ruska je vojska provela veliku akciju čišćenja na području Arktika, tijekom koje je uklonjeno više od 16 000 tona starog željeza. Iako je to nesumnjivo dobar početak, problem zagađenja na ruskom Arktiku još uvijek zahtijeva puno rada i pažnje.

Odakle dolazi sve to smeće i kakvu štetu nanosi?

Varvara Semjonova, koordinatorica projekta za očuvanje biološke raznolikosti Arktika u ruskom ogranku WWF-a, već je posjetila mnoge dijelove ruskog Arktika. Kaže da je čak i običnim promatranjem uočila zabrinjavajuću količinu otpada.

"Vrste otpada razlikuju se ovisno o regiji. Na mjestima gdje je život cvjetao u sovjetskim vremenima ili gdje su se gradile stvari poput meteoroloških postaja (koje su nakon raspada SSSR-a uglavnom napuštene i zapuštene), otpad je odraz onoga što se tamo nekoć nalazilo. Primjerice, uništene i zapuštene zgrade i gradilišta, ogromne količine starih bačava u kojima se nekoć držalo gorivo. Najviše me 'impresionirala' upravo količina starih bačava. Čak su i oni dijelovi Arktika koji su danas zaštićeni (Wrangelov otok, Zemlja Franje Josipa) puni hrđavih starih bačava", kaže Semjonova.

U velikom broju ovih bačava nekoć su se držali gorivo i druge kemikalije. Često se tu mogu naći i stari dizelski generatori. Kako se (vrlo sporo) razgrađuju, tako otrovne tvari istječu, ulaze u tlo i zagađuju okoliš.

Područje ruskog Arktika obuhvaća 24 110 kilometara obale koja se proteže iznad Arktičkog kruga uz Arktički ocean, od Barentsova mora na zapadu, na granici s Norveškom, do Beringovog i Ohotskog mora na krajnjem istoku. Arktička obala čini 53 posto cijele ruske obale.

Naravno, količina smeća na ruskom Arktiku nije usporediva s velikom tihooceanskom nakupinom smeća, no svejedno predstavlja veliku opasnost za floru i faunu u regiji. Ostaci ribarskih mreža, komadići plastike, boce i ambalaža iz različitih dijelova svijeta uzrokuju ispuštanje mikroplastike u vodu. Te čestice zatim konzumiraju ribe, koje pak jedu veće životinje poput morževa.

"Kada znanstvenici danas proučavaju morski svijet na Arktiku, jedna je od stvari koje proučavaju razina mikroplastike kod životinja. I ta razina neprestano raste. Na taj se način plastika probija do samog vrha arktičkog prehrambenog lanca", dodaje Varvara.

Svi smo vidjeli strašne snimke morskih sisavaca zapletenih u ribarske mreže. Ovaj problem nije tako velik u arktičkim vodama kao u nekim drugim dijelovima svijeta, no svejedno je problem zbog kojeg životinje pate i umiru.

Uz to, na mjestima poput Nove Zemlje sve je više sukoba između ljudi i divljih životinja. Možda ste vidjeli (na prvi pogled) smiješne snimke polarnih medvjeda koji jure za kamionima za odvoz smeća ili se goste onime što nađu u kantama za otpatke. To znači da ove velike, opasne životinje ulaze u ljudska naselja, čime se povećava rizik od napada na ljude, što u konačnici dovodi do smrti ljudi ili životinja. Štoviše, medvjedi zbog pristupa hrani u obliku otpada manje love uz more, što potencijalno može ugroziti ravnotežu cjelokupnog ekosustava.

Velike akcije čišćenja

Srećom, zahvaljujući činjenici da sve više i više arktičkih regija dobiva poseban status od federalnog značaja, velike akcije čišćenja organiziraju se prilično redovito. Provode ih aktivisti koji žele očistiti regiju od, kako sami kažu, "sovjetske ostavštine". Akcije uživaju izravnu potporu ruskih vlasti.

Procjena i sanacija nagomilane štete u okolišu opisana je u "Strategiji razvoja arktičke zone Ruske Federacije i osiguranja nacionalne sigurnosti za razdoblje do 2020. godine", koju je ruski predsjednik odobrio u veljači 2013. godine. Za provedbu ove strategije Ministarstvo obrane Rusije razvilo je i odobrilo "Smjernice za saniranje štete u okolišu uzrokovane aktivnostima na teritoriju pod upravom Ministarstva obrane Rusije u arktičkoj zoni".

Kao rezultat toga, između 2015. i 2017. postojao je čak i poseban program u okviru kojeg su smeće na Arktiku sakupljale specijalne jedinice Ministarstva obrane, tzv. "postrojbe za čišćenje okoliša". One su čistile područja korištena u vojne svrhe, baze i poligone na arhipelagu Nova Zemlja (u selima Belušja Guba, Rogačevo i Sjeverni), Novosibirskim otocima (na otocima Koteljni i Kildin) i oko drugih zgrada u zoni ruskog Arktika.

Sljedeće masovno čišćenje organizirano je i dovršeno u razdoblju od 2017. do 2019.

Dobrodošli volonteri

Postoje i mnogi volonterski programi. Jedan od takvih programa je Zeleni Arktik.

"'Zeleni Arktik' registrirali smo kao organizaciju 2014. godine", kaže Jevgenij Rožkovski, predsjednik organizacije. "Sama se ideja rodila tijekom čišćenja Bijelog otoka 2013. Tamo se pojavio koncept 'Polarnog bratstva' i 'Arktičkog volontera' - udruga volontera istomišljenika koji ljetne praznike radije provode u čišćenju Krajnjeg sjevera nego u odmaralištima. Naš je glavni cilj formirati volonterske timove koji sudjeluju u ekološkim ekspedicijama na Arktik i pomažu u obnavljanju ekološke ravnoteže u regiji."

Volonterima se može pridružiti svatko. Zeleni Arktik je 2020. primio 267 prijava. Od toga je odabrano 116 kandidata koji su prošli poseban 30-satni program obuke. Na kraju je odabrano 48 volontera koji su pomagali u čišćenju Arktika od zahrđalih bačava i starog željeza i saniranju odlagališta otpada na obali Karskog mora, na Bijelom i Vilkickom otoku. Tijekom jedne su ekspedicije čak naišli na tim za čišćenje ruske vojske i s njime razmijenili ideje o tome kako poboljšati situaciju na Arktiku.

Tijekom posljednjih osam godina u programu je sudjelovalo 11 volonterskih ekspedicija sastavljenih od 230 volontera iz 23 ruske regije i 11 drugih zemalja (Austrija, Bugarska, Njemačka, Izrael, Kina, Ukrajina, Čile, Kazahstan, Kirgistan, Moldavija i Pridnjestrovlje). Ukupno je prikupljeno oko 1900 tona starog željeza, koje je poslano u reciklažne pogone. Tijekom jedne je ekspedicije čak spašeno i jedno mladunče polarnog medvjeda!

Dragi čitatelji, potičemo vas da ljeto provedete kao volonteri u čišćenju Arktika. To je uistinu vrijedno i korisno iskustvo!

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće