Novi ruski pištolj PLK prodavat će se u inozemstvu od 2021. godine

Pavel Kuzmičov
Ovo oružje će u narednim mjesecima doći na smjenu pištolju Makarova u arsenalu ruske vojske i Rosgvardije, poslije čega će se izvoziti preko stranih dilerskih mreža.

Jedan od hitova kolovoške izložbe oružja "Armija-2020" u Podmoskovlju je novi pištolj PLK koncerna "Kalašnjikov". Rukovodstvo kompanije je najavilo da će uskoro biti okončano vojno testiranje, poslije čega će pištolj postati glavno oružje ruske vojske i Rosgvardije.

Već 2021. godine počinje izvoz PLK-a u strane zemlje, gdje će on biti dostupan u europskim i svjetskim dilerskim mrežama koje surađuju s koncernom "Kalašnjikov".

"Tijekom godine se PLK uvodi u arsenal ruske vojske, poslije čega na tržište izbacujemo verzije za civile i za izvoz. One će se razlikovati od vojne verzije samo po koraku uvijanja žlijeba [udaljenost za koju se metak u cijevi jednom okrene oko uzdužne ose – op. ur.] i manjem broju metaka u okviru", rekao je za portal Russia Beyond Valentin Vlasenko, direktor za razvoj civilnog streljačkog oružja koncerna "Kalašnjikov".

Kako izgleda PL-15K

"Pištolj Lebedeva kompaktni" (tako se dešifrira oznaka PLK) u nekom je smislu "iPhone" među pištoljima ruske proizvodnje. On je za korak ispred konkurencije, i to po svim parametrima – od dizajna do tehničkih karakteristika.

Površina pištolja je blago matirana. Na okviru nema oštrih kutova koji izazivaju nelagodnost prilikom rukovanja i za koje bi se mogao zakačiti remen ili nabori na odjeći. Ali promjena koja najviše godi u usporedbi s pištoljem Makarova je meki i kratki obarač i lako kretanje navlake zatvarača na PLK-u.

Po riječima pripadnika specnaza koji je novitet koncerna "Kalašnjikov" razgledao zajedno s dopisnikom portala Russia Beyond, ovo oružje ima "fantastičan obarač za pištolje u ovoj kategoriji cijena". Treba istaknuti da kategorija cijena ima značaja, jer u proizvodnji streljačkog oružja, kao i automobila, savršenstvo nema granicu, tj. uvijek se nešto može poboljšati, i uvijek postoje dijelovi koji mogu biti zamijenjeni skupljom varijantom.

Cijev na pištolju PLK smještena je sasvim nisko, uz dlan, kao kod sportskih pištolja (glavni konstruktor Dmitrij Lebedev se bavio streljaštvom kao sportskom disciplinom) da bi se smanjio trzaj. Rukohvat idealnog zakrivljenog oblika leži u ruci kao saliven.

Pištolj je konstruiran po klasičnom nagibnom sustavu otvaranja i zatvaranja. Tu shemu koristi većina svjetskih proizvođača oružja kratke cijevi. Standardna cijev PL-15 dugačka je 120 mm, a ukupna dužina pištolja je 207 mm. Predviđena je i varijanta s dužom cijevi za montiranje prigušivača. U standardni okvir na PLK-u staje 16 metaka kalibra 9x19 Parabellum.

"Kratki PLK bez problema pogađa cilj s udaljenosti od 100 metara. Garancija važi za 40 000 opaljenja", istaknuo je Vlasenko.

Koliko košta "iPhone" koncerna "Kalašnjikov"?

Prema neslužbenoj verziji iz kuloara izložbe, veleprodajna cijena novog PLK-a će iznositi oko 700 dolara po komadu. Ne može se pouzdano reći koliko će pištolj koštati u dilerskim centrima u inozemstvu ili u prodavaonicama oružja na teritoriju Rusije.

"U Europi će se ovo oružje moći kupiti preko dilerske mreže koja surađuje s koncernom ’Kalašnjikov’. Popis dilera je sada pod znakom upitnika (jer je koncern pod sankcijama), kao i cijena pištolja u maloprodaji", dodao je direktor za razvoj civilnog streljačkog oružja koncerna "Kalašnjikov".

Po njegovim riječima, menadžeri za prodaju će se orijentirati na maloprodajnu cijenu koja će drugim proizvođačima praviti konkurenciju. U svakoj zemlji će ta cijena biti drugačija, jer sve ovisi o konkretnim tržišnim uvjetima – od carinskih taksi, marže i želje dilera da zaradi na ekskluzivnosti.

"Na primjer, ’Sajga’ u Rusiji košta 500, a u Europi 1400 eura. ’Tigar’ (civilna verzija snajperske puške SVD) u Europi košta 2600, a u Rusiji 600 eura. I pored takve marže, svi ’Tigrovi’ u Europi su rasprodani", dodao je Vlasenko, zaključivši da kompanija "iskreno radi na pokretanju izvoza PLK-a u inozemstvo".

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće