Otkad je prešao u privatne ruke, plutajući kozmodrom "Morski start" za zemlju je postao izvor ponosa i nade. Kao prvo, bio je to prvi kozmodrom koji nije bio u vlasništvu države - kao i jedini privatni projekt "teške" kozmonautike u Rusiji; kao drugo, Rusija se morala izboriti za njega; i kao treće, nitko drugi na cijelom svijetu nema plutajući kozmodrom.
Posljednji je faktor vjerojatno najuzbudljiviji. Naposljetku, mobilni kozmodrom, smješten usred Tihog oceana, omogućava Rusiji da rakete lansira izravno s ekvatora. Takav zemljopisni položaj omogućuje najučinkovitije korištenje Zemljine rotacije, odnosno sposobnost lansiranja mnogo većih tereta. Čak se i Elonu Musku svidjela ta ideja.
Isprva je projekt bio međunarodnog karaktera, ali s ruskim "korijenima". 1993. godine je na ideju o plutajućem kozmodromu došla "Energija" - vodeća raketno-svemirska korporacija u Rusiji. Zemlja za to jednostavno nije imala sredstava. Tada je donesena odluka o privlačenju stranih partnera. Dionice su tada bile podijeljene između Boeinga (40%), ruske "Energije" (25%), ukrajinskih biroa "Južnoe" i "Južmaš"'(5% i 10%) i norveške tvrtke "Aker Kværner" (danas "Aker Solutions").
Osim toga, baltička je luka imala samohodnu naftnu platformu "Odisej" - istu onu koja je izgorjela 1988. godine i ušla u knjigu rekorda kao jedna od najvećih pomorskih katastrofa u ljudskoj povijesti. Platforma nakon toga više nikada nije korištena, a njezin se djelomično zahrđali korpus nekoliko godina nalazio na dokovima škotskog Dundeeja. Platforma je zatim odvučena na popravak u Viborg.
Plutajuća platforma "Odisej", prateće plovilo, kao i sva oprema na njima i kopnena baza u luci Long Beach u blizini Los Angelesa - sve je to tvorilo projekt "Morski start". Od 1998. je s nje izvedeno oko 36 lansiranja, od kojih su 32 bila uspješna. To, međutim, nije bilo dovoljno da bi pokrilo sve troškove; konzorcij je 2009. otišao u stečaj. Infrastruktura je prvo prešla u ruke "Energiji" i "Roskosmosu", a zatim ju je 2016. godine kupila privatna svemirska kompanija S7 Space za 100 milijuna dolara, kako su tada procijenili izvori Bloomberga.
"Morski start" je tada postao glavni adut kompanije S7 Space. Kompanija je imala namjeru konkurirati SpaceX-u Elona Muska. Od tada su strani mediji Vladislava Fileva, osnivača kompanije S7, počeli uspoređivati s Muskom i osnivačem Amazona Jeffom Bezosom, predviđajući zanimljivu utrku. Problem je bio u tome što novi adut kompanije S7 nije bio u dobrom stanju niti je donosio profit. Projekt je vrvio neriješenim pitanjima i problemima, za koje je kompanija smatrala da ih može riješiti.
Danas je jedna od glavnih poteškoća nedostatak raketa. Zbog događaja u Ukrajini 2014. godine, ukrajinski "Južmaš" je odbio isporučiti raketu-nosač "Zenit", prilagođenu posebno za "Morski start". Ni privatizacija projekta nije riješila problem. Složena shema isporuke koja uključuje Ukrajinu, Sjedinjene Države i Rusiju nije realizirana.
Platforma "Odisej" plovi pored džamije dok izlazi iz Sueskog kanala na putu Crvenom moru 1998.
ReutersKompanija se tada okrenula Roskosmosovoj raketi "Sojuz-5" ("Irtiš"), no ona će biti dostupna tek 2023. S obzirom na to da se ruska raketa nije mogla lansirati s teritorija Sjedinjenih Država, cijeli je kozmodrom morao biti prebačen preko Tihog oceana do Primorskog kraja. Projekt je zahtijevao stvaranje obalne infrastrukture od nule. Platforma je tako u stanju mirovanja čekala od 2014., kada je s nje izvedeno posljednje lansiranje.
Činilo se da će koronavirus biti posljednji čavao u lijesu ambicija kompanije S7. U svjetlu nastalih financijskih gubitaka koje je pretrpjela tvrtka, kozmodrom je stavljen na prodaju kao sporedna imovina. U lipnju 2020. godine još nitko nije vidio smisla u kupnji ovog projekta.
Ni "Rosatom" - jedan od najizglednijih kupaca - ni bilo koja državna korporacija nisu htjele upumpati milijarde rubalja u neisplativ projekt. Izvor blizak "Roskosmosu" otkrio je da je S7 spreman poslati platformu na otpad ako na vrijeme ne pronađe kupca. Međutim, do toga definitivno neće doći.
Zamjenik premijera Ruske Federacije Jurij Borisov je na forumu "Armija-2020" govorio o planu obnove kozmodroma, a spominjao se iznos od 35 milijardi rubalja (približno 465 milijuna dolara) (ranije je "Rosatom" troškove obnove procijenio na 91 milijardu rubalja [približno 1,3 milijarde dolara], uzimajući u obzir inflaciju - što je osam puta više od iznosa koji traži S7). Odluka je donesena nakon sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, rekao je Borisov.
Izvor financiranja ostaje "otvoreno pitanje". Među potencijalnim investitorima su "Rosatom", "Roskosmos" i S7, kao i "razni drugi fondovi i banke, jer nam je potreban novac". Odluku o ponovnom ulaganju u program Borisov je objasnio ovako: "Bilo bi glupo ne obnoviti 'Morski start' i ne koristiti ga. Sve je to tehnički moguće."
Neovisni stručnjaci u ovoj odluci vide samo jedan razlog - prestiž koji s time dolazi. "Ipak je to s tehničke točke gledišta zanimljiv projekt - jedina plutajuća platforma na svijetu", kaže Vitalij Jegorov, osnivač projekta "Otvoreni svemir".
Po njegovom mišljenju, Rusiji "Morski start" s komercijalne točke gledišta nije potreban. "On će biti konkurencija ruskoj 'Angari-A5' i 'Vostočnom', no neće biti dovoljno državnih i komercijalnih misija za oba projekta, dok će mu na globalnom tržištu biti teško konkurirati SpaceX-u."
Hongkonški teretni brod "Xin Guang Hua" nosi lansirnu platformu "Odisej", dio plutajućeg kozmodroma "Morski start", koja je iz Sjedinjenih Država stigla u luku Slavjanka.
Dmitrij Jefremov/TASSNekadašnji konstruktor "Suhoja" Vadim Lukaševič smatra da činjenica da se ovaj jedinstveni projekt pokušava prodati na silu ukazuje na to da je to jedini izlaz: "Samo vlada može podnijeti kupnju 'Morskog starta'. Nije važno tko će biti investitori - 'Rosatom', 'Roskosmos', 'Objedinjeni energetski sustav Rusije', 'Sberbank', 'Gazprombank', 'VTB' - jer niti jedan poslovni čovjek pri zdravoj pameti ne bi uložio novac u projekt koji je dva puta službeno bankrotirao, svaki put uz veliki skandal."
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
