Rusko-europska sonda pronašla ogromne zalihe vode na Marsu

"Pokazali smo da na Marsu postoji nekoliko velikih područja, kod kojih oko jednu trećinu čini vodeni led. Dvije se nalaze na skoro potpuno suprotnim točkama na sjevernoj i južnoj polutki. Područje koje je stacionirano kod nultog meridijana i ekvatora planeta dobilo je ime Veliki vodeni teritoriji", rekao je predstavnik Instituta za svemirska istraživanja RAZ-a, Igor Mitrofanov.

Posljednjih godina pojavilo se uvjerenje da su na površini Marsa u dubokoj prošlosti postojale rijeke, jezera i oceani koji su sadržavali skoro istu količinu vode kao i Sjeverni ledeni ocean na Zemlji. S druge strane dio planetologa smatra da je u davnini Mars bio jako hladan da bi oceani bili konstantno prisutni, te da je njegova voda mogla biti u tekućem stanju samo za vrijeme izlijevanja vulkana. Nedavna istraživanja pomoću teleskopa pokazala su da je za proteklih 3,7 milijuna godina Mars izgubio čitav jedan ocean vode kojim bi mogla da biti pokrivena cijela površina Crvenog planeta u dubini od 140 metara. Zasad se ne zna gdje je nestala ta voda.

Jedan od ključnih zadataka spomenute sonde je da pronađe odgovor na pitanje gdje je nestala voda koja je u dalekoj prošlosti prekrivala površinu ovog planeta. Znanstvenici izučavaju promjene koncentracije vode u atmosferi Marsa i prave mape njenih zaliha u tlu. U tu svrhu koriste se uređaji osmišljeni u Rusiji, neutronski detektor FREND i spektrometar ACS.

Igor Mitrofanov i njegov kolega Oleg Karabljov, jedan od znanstvenih rukovoditelja misije, javili su prve rezultate tih istraživanja. Uređaji su skupili veliki broj podataka, daleko veći od onih do kojih su došle druge slične misije koje su radile na orbiti više od deset godina.

"Zahvaljujući visokoj rezoluciji detektora FREND na našim mapama mogu se vidjeti neke karakteristike reljefa Marsa, recimo kanjon u dolini Mariner na čijem dnu se vjerojatno skupljaju glečeri koji klize niz stijene. Na taj način mogli smo da vidimo i 'suhe' vrhove vulkana Olimp i njegovih susjeda", rekao je Mitrofanov.

Kako se navodi, istraživači nisu mogli pronaći jasnu granicu između zone "vječnog leda" i "suhih" područja na sjevernoj polutki planeta, ali je ona pronađena na južnoj. znanstvenici tek moraju pronaći uzroke te anomalije.

Ona se možda može objasniti razlikama u geološkoj povijesti Marsovih polutki. Južni dio formirao se u dalekoj prošlosti i gotovo da se nije mijenjao, dok je sjeverna polutka pretrpjela brojne promjene s toačke gledišta evolucije unutrašnjosti planete. Te razlike i prisustvo zaliha leda kod ekvatora i u tropskim širinama govore o tome da je na njihovo formiranje također utjecalo pomjeranje osi Marsa.

Po riječima Mitrofanova, sonda je detaljno proučila rezerve vode u oko trideset posto područja planeta, pri čemu će polarne regije Marsa zbog specifičnosti orbite "EkzoMars-TGO" ostati gotovo neproučeni. Znanstvenici se ipak nadaju da će se to dogoditi do završetka glavne misije ili poslije njenog produžetka od strane Evuropske svemirske agencije. Po riječima Mitrofanova, karte će biti zanimljive ne samo znanstvenicima, već budućim doseljenicima na Mars čije će preživljavanje ovisiti od postojanja i dostupnosti izvora vode.