Donald Trump je 21. listopada priopćio svoju namjeru da povuče SAD iz Sporazuma o nuklearnim raketama kratkog i srednjeg dometa (engl. INF, rus. RSMD). Prema američkom predsjedniku i parlamentu SAD-a, Rusija godinama krši odredbe ovog ugovora i na svojem teritoriju pravi kopnene lansirne sustave s dometom od 500 do 5500 kilometara.
Svoje tvrdnje su argumentirali "tajnim obavještajnim podacima", premda nisu predstavili nijedan dokaz za navedene optužbe. Odluka Sjedinjenih Država je donesena, ostalo je još samo "udariti" par potpisa i formalno okončati sporazum koji je predstavljao jednu od glavnih kočnica utrci u naoružavanju u Europi. A ovdje se upravo i radi o Europi, jer takvi raketni sustavi na teritoriju Rusije tehnički ne predstavljaju nikakvu prijetnju za američki teritorij.
Sada su otvorena vrata za to da se u narednom desetljeću američki kopneni raketni sustavi nađu u Schengenskoj zoni, i to s dometima od 500 do tisuću kilometara za rakete kratkog dometa i od 1000 do 5500 kilometara za rakete srednjeg dometa.
Rusija će morati odgovoriti simetrično i napraviti vlastite komplekse sa sličnim dometom i razornom snagom.
Ali koje će to rakete biti?
Nove "male" rakete u ruskom arsenalu
Global Look Press
Sjedinjene Države su se mnogo godina pribojavale da Rusija razvija "dalekometnu" verziju rakete za operativno-taktički sustav "Iskander-M", razmješten na rubu Europe u Kalinjingradskoj oblasti.
"Domet projektila ovog sustava ne prelazi 500 kilometara. Ali postoji tehnička mogućnost za pravljenje raketa većeg dometa", rekao je za Russia Beyond vojni analitičar TASS-a Viktor Litovkin.
Prema tome, prva "mala" raketa za dogradnju mogla bi biti upravo ona iz operativno-taktičkog kompleksa "Iskander-M".
Pri tome je sporazum iz 1987. "sjekao" samo kopnene sustave s dometima od 1000 do 5500 kilometara. Pomorske i zrakoplovne rakete sličnih dometa ostale su u američkom arsenalu i kasnije su se pojavile i u Rusiji. Stoga će, prema riječima Viktora Litovkina, američki "Tomahawk" i ruski "Kalibr" postati sljedeća oružja na popisu za modernizaciju i adaptaciju u post-INF realnosti.
Domet obje rakete varira od 300 do 2600 kilometara. Osim toga, obje rakete do cilja lete iznad reljefa, odnosno terena, a ne duž lučne balističke putanje.
Važan detalj je i bojevo punjenje ovih projektila. Tehnološki razvoj će u sljedećem desetljeću omogućiti da se obje rakete opreme bojevim glavama razorne snage slične onoj koju imaju nuklearna oružja. Međutim, to će biti precizno oružje velikih manevarskih sposobnosti, i to bez posljedične radioaktivne kontaminacije terena. Zbog toga će nakon uništenja mete kopnene snage slobodno moći prolaziti kroz područje djelovanja.
Tko će se još spustiti "s neba na zemlju"
Aleksej Nikoljskij / Sputnik
Još jedan od glavnih kandidata za pretvaranje u kopnenu raketu je novi "Kinžal". Prije godinu su dana ruski lovci-presretači tipa MiG-31 dobili hipersonične rakete ovog tipa i, prema riječima vojske, to je jedino zrakoplovno naoružanje tog tipa u svijetu danas.
Ove rakete mogu pogađati ciljeve na razdaljinama od preko 2000 kilometara, izbjegavajući protivničke zone protuzračne obrane, rekao je u priopćenju za Russia Beyond vrhovni zapovjednik Zračno-svemirskih snaga general-pukovnik Sergej Surovikin.
Prema njegovim riječima, takva raketa u djeliću sekunde po otpuštanju sa zrakoplova razvija hipersoničnu brzinu (osam puta veću od brzine zvuka) i survava se ka meti.
"Manevriranje rakete pri brzinama nekoliko puta većim od brzine zvuka joj dopušta da savlada sve postojeće i perspektivne sustave protuzračne i proturaketne obrane", objasnio je zapovjednik.
Uz sve to, sofisticirani navigacijski uređaj je montiran na samo oružje, što omogućuje djelovanje protiv neprijatelja u bilo koje doba dana ili noći, po grmljavini i kiši.
Ruska vojno-analitička zajednica je sklona uvjerenju da će upravo ova udarna sredstva u narednom desetljeću dobiti svoje kopnene iteracije kako bi se našla na braniku domovine. Jedino pitanje je u cijeni razvoja i opremanja: utrka u naoružavanju nije jeftina igra.
Više: Trump poziva na američko povlačenje iz INF-a – No zašto je sporazum prvobitno potpisan?