Misija "Svemirsko dizalo": Hoće li 120-godišnji san ruskog znanstvenika postati stvarnost?

Veliki ruski znanstvenik Konstantin Ciolkovski je 1895. godine prvi progovorio o svojoj ideji za svemirsko dizalo. Shvaćao je da bi slanje ljudi u svemir moglo biti skupo te je smatrao da bi električno dizalo moglo iskoristiti inerciju i gravitaciju za uštedu energije.

Prema njegovom konceptu, kabel duljine 36 km bio bi usidren na Zemljin ekvator, s protuutegom na kraju, koji bi duž tog kabela podizao divovsko dizalo. Znanstvenik je, međutim, znao da niti jedan poznati materijal ne bi mogao izdržati tenzije između Zemlje i svemira.

Donedavno nitko nije vjerovao da je ideju Konstantina Ciolkovskog moguće realizirati. Koncept nije bio zanimljiv čak niti Elonu Musku, pioniru privatnog istraživanja svemira.

"Ovo je iznimno složeno. Mislim da nije realistično da ćemo imati svemirsko dizalo", rekao je Musk tijekom konferencije na MIT-u u veljači 2015., dodavši da bi bilo lakše izgraditi "most od Los Angelesa do Tokija" nego dizalo koje bi moglo prevoziti materijal u svemir.

Konstantin Ciolkovski (1857.-1935.)

Sputnik

Ipak, Japanska aeronautička i svemirska istraživačka agencija i NASA su krajem rujna dokazale da bi ova znanstvena fantastika mogla postati stvarnost. Lansirali su eksperiment s Međunarodne svemirske postaje, koji je pokazao da bi svemirska dizala stvarno mogla funkcionirati.

U eksperimentu su u svemir s postaje izbačena dva minijaturna satelita spojena deset metara dugim čeličnim kabelom s malenim spremnikom koji se duž kabela kreće uz pomoć vlastitog motora. 

Eksperiment je bio samo prikaz toga kako bi svemirsko dizalo u punoj veličini moglo izgledati u vožnji od Zemlje do svemirske postaje u orbiti, a nekoliko je globalnih tehnoloških tvrtki već ušlo u utrku za prvo mjesto u ostvarenju ove ideje.

Građevinska tvrtka Obayashi Corp. iz Tokija je izjavila kako svemirsko dizalo planira izgraditi do 2050. godine, a, prema novinskoj agenciji Xinhua, Kineska akademija za raketnu tehnologiju (CALT) se nada napraviti isto to do 2045. godine.

Svemirsko dizalo bi moglo biti najveći inženjerski projekt ikad poduzet, a njegova izgradnja bi mogla koštati gotovo 10 milijardi dolara. Ipak, dizalo bi moglo smanjiti cijenu slanja tereta u orbitu. Svemirske agencije trenutno koriste jako rizične i za okoliš štetne rakete.

Jednom izgrađena, svemirska dizala bi mogla u svemir nositi teret za 500 dolara po kilogramu, dok trenutna cijena iznosi oko 20 000 dolara po kilogramu, navodi se u izvješću Međunarodne astronautičke akademije.

"Mislim da će prvo dizalo biti robotizirano, a onda ćemo za 10-15 godina imati šest do osam dizala koja su dovoljno sigurna za transport ljudi", rekao je Peter Swan, predsjednik Međunarodnog konzorcija za svemirska dizala i glavni autor izvješća Međunarodne astronautičke akademije.