Pet najznačajnijih otkrića "ruskog Da Vincija" Ciolkovskog

Izložba u muzeju kozmonautike u gradu Kaluga. /

Izložba u muzeju kozmonautike u gradu Kaluga. /

Sergej Pjatakov / RIA Novosti
Samouki znanstvenik Konstantin Ciolkovski nije završio čak ni gimnaziju, a sanjao je o letovima u svemir. U svojoj drvenoj kućici u predgrađu Kaluge sam je pravio svakojake modele i konstrukcije od lima. I dan-danas inženjeri u cijelom svijetu koriste ideje i izračune Ciolkovskoga.

Aerostat sav od metala

Još 1885. godine, kada su mogli letjeti samo gumeni aerostati, 28-godišnji Ciolkovski je postavio teoriju stvaranja prvog aerostata od metala koji je bio bolji od postojećih i po tehničkim karakteristikama, i po tome što je kao gorivo koristio zagrijani zrak, a ne vodik (koji lako može eksplodirati). Nažalost, Ciolkovski nije dobio novčanu pomoć potrebnu za izgradnju takvog aerostata. Nepunih 50 godina nakon toga proračuni stručnjaka jedne sovjetske tvornice su pokazali da je koncepcija samoukog znanstvenika bila ispravna.

Izvor: Runov /RIA NovostiIzvor: Runov /RIA Novosti

"Pticolika leteća mašina"

Ciolkovski je imao još jednu ideju koja također nije naišla na razumijevanje znanstvenika njegovog doba, a bila je vjesnik pojave zrakoplova u njihovom današnjem obliku. Aeroplan je, po mišljenju Ciolkovskog, trebao imati oblik "skamenjene ptice u letu".

Izvor: Igor Vinogradov /RIA NovostiIzvor: Igor Vinogradov /RIA Novosti

On je ukazivao na nedostatke tadašnjih modela koji su imitirali mahanje krilima i predlagao je da se prave letjelice aerodinamičnog oblika s metalnom konstrukcijom, što bi im omogućilo da razviju veliku brzinu. Njegove konstruktorske ideje su bile naprednije od kasnijih nacrta braće Wright, Santosa Dumonta, Voisina i drugih izumitelja.

Raketa

U posljednjim godinama 19. stoljeća Ciolkovski razvija teoriju korištenja reaktivnih aparata. On je prvi dokazao da je raketa jedini aparat koji može letjeti u svemir. Na njegovim crtežima ona izgleda kao izdužena metalna konstrukcija. Ciolkovski je tada predložio nacrte reaktivnog motora na tekuće gorivo, upravljače leta na plin i mnoštvo drugih ideja koje se i danas koriste u konstruiranju raketa-nosača.

Izvor: Sergej Pjatakov/RIA NovostiIzvor: Sergej Pjatakov/RIA Novosti

Teorijska kozmonautika

Ciolkovski se lansiranjem objekata u svemir nije bavio samo s gledišta njihove konstrukcije, nego je izveo i formulu koja definira brzinu neophodnu za savladavanje zemljine teže, tj. za izlazak aparata izvan Zemljine orbite u kozmički prostor. Nekoliko godina kasnije izračunao je i optimalnu putanju leta prilikom ateriranja objekta, što se i danas koristi za vraćanje kozmičkih aparata na zemlju. Drugim riječima, on je znao kako da se na Zemlju vrati ono što tada još nije ni postojalo.

Konstantin Ciolkovski. Izvor: Znanstveni muzej/Global Look PressKonstantin Ciolkovski. Izvor: Znanstveni muzej/Global Look Press

"Raketni vlakovi"

Tijekom 20-ih godina 20. stoljeća Ciolkovski je smislio sustav višestupanjskih raketa. On ih je nazivao "raketnim vlakovima". Ta ideja je poslužila kao temelj za stvaranje prvog svemirskog broda. U radu pod nazivom "Najveća brzina rakete" on je 1935. godine tvrdio da je u skladu s tehnologijom tog vremena moguće dostići najveću kozmičku brzinu na Zemlji samo pomoću višestupanjskih raketa. Ta tvrdnja je točna. I danas svi suvremeni nosači kozmičkih aparata imaju više stupnjeva. Isti takav sustav je imao i brod "Vostok 1", koji je 12. travnja 1961. godine odnio prvog čovjeka u svemir.