Pčele u divljini se suočavaju s ozbiljnim prijetnjama njihovu postojanju. Dok neki od razloga uključuju pesticide i lošu prehranu, misterij još nije u potpunosti razriješen.
Prema američkoj organizaciji Bee Informed Partnership, danas većina poljoprivrednika mora kupiti ili unajmiti kolonije pčela, što pridonosi porastu cijena hrane. Američki pčelari su izgubili oko 40 posto svojih pčelinjih kolonija.
Ruski znanstvenici s Tomskog politehničkog sveučilišta sada nude alternativu: pčele robote. Istraživači planiraju projekt pokrenuti 2019., a prototipovi će biti barem sedam puta veći od pravih pčela, što znači da će biti veličine ljudskog dlana.
Samo za staklenike
Prema riječima Alekseja Jakovljeva, voditelja Inženjerske škole Tomskog politehničkog sveučilišta, umjetne pčele će biti osobito korisne za jagode i druge biljke koje rastu u staklenicima tijekom cijele godine.
"Planiramo razviti pčele robote, algoritme i softver, kao i optičke sustave i metode prepoznavanja slika za precizno pozicioniranje", rekao je Jakovljev. Stvaranje prve serije od 100 letećih robota će koštati oko 1,4 milijuna dolara.
"Poljoprivrednici za oprašivanje tijekom cijele godine u velikim staklenicima koriste bumbare", rekao je Jakovljev. "Jedna obitelj bumbara košta oko 500 dolara. Oni zimi lete pod infracrvenom svjetlošću koja simulira Sunčevu toplinu, ali u proljeće cijela obitelj bumbara može pobjeći. To je, naravno, ekonomski gubitak."
Roboti će, naravno, raditi bez prestanka i nikada neće otići.
Umjetne pčele, međutim, neće riješiti problem prijetnji izumiranja s kojom se vrsta suočava, rekao je Jakovljev. "Pčele robote ćemo koristiti samo u staklenicima, izvan prirodnih staništa pčela."
Uzgajivači jabuka, trešanja i drugih proizvoda, međutim, također koriste pčele na otvorenim prostorima. Na primjer, uzgajivači badema u SAD-u plaćaju oko 200 dolara za košnicu pčela, dok uzgajivači borovnica plaćaju 110 dolara po košnici, a uzgajivači jabuka oko 70 dolara.
Neki poljoprivrednici i poljoprivredna poduzeća razmatraju oprašivanje pomoću alternativnih vrsta. Prema riječima stručnjaka, postoje i drugi važni oprašivači, kao što su šišmiši, muhe i komarci.
Kada će pčele roboti poletjeti?
Napori s ciljem stvaranja umjetne alternative pčelama još nisu bili uspješni. Istraživač s japanskog Nacionalnog instituta za naprednu industrijsku znanost i tehnologiju Eijiro Miyako je 2017. godine razvio dron za prenošenje peluda između cvjetova.
Dno je prekriveno konjskom dlakom i obloženo posebnim ljepljivim gelom. Kada dron sleti na cvijet, peludna zrnca se lagano lijepe za gel, a zatim ostaju na drugom cvijetu koji dron posjeti.
U eksperimentima je dron bio u stanju unakrsno oprašiti japanske ljiljane. Meke i fleksibilne životinjske dlake nisu oštetile prašnike ili tučke kada je dron sletio na cvijeće.
Tim japanskog znanstvenika još uvijek radi na razvoju autonomnih dronova koji bi mogli pomoći poljoprivrednicima. GPS, fotoaparati visoke razlučivosti i umjetna inteligencija bit će potrebni kako bi dronovi mogli samostalno pratiti svoj put između cvijeća i pravilno na njih slijetati.
Zanimljiv je i projekt znanstvenika sa Sveučilišta Harvard, koji su razvili RoboBee koji teži manje od jedne desetine grama. Ova umjetna pčela je opremljena pametnim senzorima koji reagiraju na okolinu, oponašajući funkciju očiju pravih pčela.
Laboratorij Charles Stark Draper u Cambridgeu u Massachusettsu radi na programu DragonflEYE, koji bi se mogao koristiti za navođeno oprašivanje.
Walmart je u ožujku konačno podnio prijavu patenta za dronove oprašivače.
Ovi prototipovi, međutim, još nisu dovoljno napredni za masovno oprašivanje. Bit će potrebno još puno vremena i istraživanja prije nego što prva visokotehnološka kolonija pčela robota izađe na polja.