Prema novoj studiji Globalnog instituta "McKinsey" pod nazivom "Pametni gradovi: Digitalna rješenja za bolju budućnost", u ruskoj prijestolnici građani imaju priliku koristiti digitalne usluge više nego igdje u Europi.
Moskva je prema ovoj studiji također zauzela drugo mjesto, odmah nakon Londona, kao grad s velikim brojem mobilnih aplikacija za gradske usluge koje osiguravaju lokalne vlasti, uključujući carsharing, bikesharing, aplikacije za parkiranje itd.
Istraživanje pokazuje koliko su građani obaviješteni o ovim aplikacijama, kako ih koriste i koliko su njima zadovoljni. Digitalne usluge su podijeljene u različite kategorije kao što su ekonomski razvoj, kućanstvo, posao, zdravstvo, mobilnost, sigurnost i komunalne usluge.
Moskva je u ukupnom poretku zauzela prvu poziciju sa 16,8 bodova. Za njom slijedi Pariz sa 16,6 bodova, Beč s 15,7 i Helsinki s 15,3 boda.
"Moskva ukupno pruža preko 222 digitalna servisa za računala i mobilne telefone", priopćila je moskovska uprava. "Građani Moskve mogu koristiti svoje osobne profile na gradskoj internetskoj stranici MOS.RU i tako pristupiti svim gradskim servisima." 2017. godine je preko stranice primljeno preko 259 milijuna zahtjeva, a 75% Moskovljana koristi digitalne usluge MOS.RU.
Najpopularniji digitalne usluge među Moskovljanima su: elektronički dnevnik (usluga koja roditeljima omogućuje da pogledaju ocjene svoje djece u školi), komunalne usluge, servis za plaćanje prometnih kazni, servis za zakazivanje pregleda kod liječnika i dr.
"Digitalna pismenost naših građana postiže se kroz pristupačnost tehnologija u Moskvi", kaže Andrej Belozjorov, savjetnik za strategije i inovacije načelnika za digitalne tehnologije grada Moskve. On dodaje da 72% građana Moskve koristi pametne telefone, a 99% ima pristup internetu, što je jedan od najviših pokazatelja u Europi. "Svaki građanin može biti online na svakom mjestu: u gradskom parku, školi, bolnici ili javnom prometu."
Studija instituta "McKinsey" pokazuje da, među ostalim pozitivnim efektima, gradske smart tehnologije mogu "smanjiti broj smrtnih slučajeva za 8-10%, ubrzati reagiranje u izvanrednim situacijama za 20-35%, skratiti prosječno trajanje korištenja javnog prometa za 15-20 % i smanjiti emisiju štetnih plinova za 10-15%."