Sibirski znanstvenici na Arktiku prave pametne hladnjake

U regijama s dugim zimama i permafrostom tipska skladišta koja bi se hladila podzemnom hladnoćom, ili rashladni uređaji s pametnim sustavima upravljanja koji omogućuju da se racionalno kombinira prirodni i umjetni način hlađenja ovisno o sezoni i klimatskim uvjetima mogli bi biti ekonomski izuzetno učinkoviti. U domaćoj znanosti nisu provođena istraživanja iskustava korištenja prirodne hladnoće u tradicionalnim oblicima života i gospodarske aktivnosti raznih naroda svijeta. Jedan od smjerova istraživanja započetih na Državnom sveučilištu u Tjumenju ima ambiciju popuniti tu prazninu, rekao je znanstveni suradnik Međunarodnog instituta za kriologiju sibirske visokoškolske ustanove Roman Fjodorov.

U svijetu raste interes za korištenje prirodnih kriogenih resursa u svojstvu industrijskih uređaja za hlađenje. To je zato što skupa električna energija neophodna za funkcioniranje rashladne opreme predstavlja ključni faktor koji povećava cijenu proizvodnje hrane. Očigledni su i ekološki problemi povezani s primjenom freonskih hladnjaka, pa stoga proučavanje narodnog iskustva ponovo dobiva na aktualnosti, ističe stručnjak.

Upravo je to iskustvo moguće iskoristi u inovativnim pristupima. Suvremena dostignuća vezana za pojavu novih građevinskih materijala s doskora nepoznatim visokim termoizolacijskim svojstvima omogućuju da se stvore inovativni rashladni sustavi koji mogu nesmetano funkcionirati i s punjenjem ledom nekoliko puta godišnje, kaže Fjodorov.

Pročitajte i: Tri "otkačena" sovjetska projekta: Znanstvena fantastika ili fantastična znanost