Rusija se širi: pravi umjetne otoke u Barentsovom moru

22. lipnja 2017. Ana Nemcova
Ruski premijer Dmitrij Medvedev naložio je da se u Kolskom zaljevu Barentsovog mora naprave 4 umjetna otoka.
Barents Sea
Russia - Russia, Arctic regions, Barents Sea Izvor: ZUMA Press/Global Look Press

Na tim otocima će biti razmješteni objekti Centra za izgradnju pomorskih objekata velike nosivosti, gdje će se vršiti radovi vezani za proizvodnju i otpremu ukapljenog prirodnog plina (LNG), kao i za remont pomorske tehnike koja se koristi na nalazištima. "Tehnološka oprema će biti puštena u rad 2020. godine, poslije čega će novi pogon osiguravati 16,5 milijuna tona ukapljenog prirodnog plina", komentira Leonid Primack, direktor Centra za štednju energije i energetsku učinkovitost, ekološku i energetsku reviziju Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju.



Izgradnja Centra će omogućiti da se otvori oko 10.000 radnih mjesta na objektima i da se u regiji privuku dodatne investicije, istaknuto je u dokumentu.

"Prema projektu, pretakanje plina će se vršiti na gravitacijskim platformama, a one će se kao i druga oprema proizvoditi u pogonu na umjetnim otocima", objasnio je glavni analitičar grupe kompanija TELETRADE Petar Puškarjov.

Tehnologija stvaranja takvih otoka je odavno razvijena u cijelom svijetu i u Rusiji, priopćio je Leonid Primack. "Tehnička plovila za podvodnu obradu terena će praviti 'pješčani jastuk', a na njega će se postavljati betonski blokovi, pa pijesak, zemlja i asfalt", rekao je on.

Centar će vlastitim sredstvima stvoriti tvrtka Koljska verf. To je tvrtka-kći jednog od najvećih ruskih proizvođača prirodnog plina Novatek. Ukupno će biti uloženo preko 400 milijuna dolara. Novatek je zainteresiran za projekt jer pomoću njega tvrtka može realizirati projekte u regiji, komentira za RBTH direktor Fonda energetskog razvoja Sergej Pikin.

Još 2014. godine Novatek je postigao dogovor o stvaranju logističke baze u Murmanskoj regiji s ciljem da se realiziraju projekti tvrtke, i to prije svega oni na poluotoku Jamal, tako da je Novatek dosljedan, smatra Dmitrij Baranov, vodeći stručnjak menadžerske tvrtke Finamore Menedžment. "Stvaranje umjetnih otoka će ubrzati realizaciju projekta Centra za izgradnju pomorskih objekata velike nosivosti, što će opet doprinijeti povećanju eksploatacije fosilnog goriva na Arktiku, posebno u epikontinentalnom pojasu. To će dalje omogućiti povećanje operativnih rezultata tvrtke NOVATEK", komentira za RBTH Baranov.



 

Stvaranjem otoka se štedi novac

"Oprema za proizvodnju ukapljenog prirodnog plina zauzima veliku površinu i vrlo je glomazna", kaže Leonid Primack. "Oprema se, naravno, može smjestiti i na tanker. Tako, na primjer, radi Shell. Međutim, s obzirom da je planirano da se plin u nalazištu Barentsovog
 mora eksploatira desetljećima, ipak je bolje napraviti tehnološki otok", smatra on. Pored toga, ta tehnologija proizvodnje ukapljenog prirodnog plina je neslužbeni svjetski standard. Po Primakovim riječima, na taj način se proizvodi praktički sav LNG u svijetu.


"Potrebna je infrastruktura koja će omogućiti vađenje rude u epikontinentalnom pojasu, a to je ili neko umjetno kopno, ili bušeće platforme", kaže Sergej Pikin. "Međutim, osobitosti terena, i posebno led, znatno ograničavaju korištenje platformi i povećavaju ulaganja. Brže je i lakše napraviti otok", dodaje on.



S njim se slaže i Petar Puškarjov. Po njegovim riječima, na početku je bilo predviđeno da se pogoni podignu u naselju na obali Kolskog zaljeva. "Ali u detaljnijem razmatranju se ispostavilo da se više isplati napraviti platforme velike nosivosti za eksploataciju plina, a zatim da se one radi transporta do nalazišta spuste na vodu s nasipa podignutih iznad razine zaljeva, tj. s umjetnih otoka", rekao je stručnjak. Teže je praviti pogone na kopnu, tamo gdje je permafrost (trajno smrznuto tlo). "Permafrost se sezonski pomalo otapa, tako da zemljište ispod pogona može postati močvarno, a onda bi za rješavanje tog problema bilo potrebno još više novca", objašnjava Puškarjov.

Leonid Primack kaže da je negativan utjecaj na ekološku situaciju Kolskoj poluotoka minimalan. On ističe da u takvim projektima postoje dva osnovna izvora zagađenja: otpadne vode i nesreće u kojima fosilno gorivo teče u more. "Međutim, 10.000 radnika na tim otocima neće mnogo pogoršati situaciju koju su već dovoljno pokvarili Murmanska luka i 300.000 stanovnika Murmanska", smatra on. Po Primakovom mišljenju, ne treba se bojati ni izlijevanja fosilnog goriva u more jer će se u radu tvornice koristiti prirodni plin, a on nema boju i miris i lako je isparljiv u zraku.

+
Like us on Facebook